Da li je počeo finalni obračun u sporu između Aleksandra Tijanića i Gordane Suše
POSVAĐANI: Aleksandar Tijanić i…
Napad na Gordanu Đinđić-Filipović prouzrokovao je, 52 dana kasnije, još jednu buru u javnosti. Optužen da je grubo falsifikovao činjenice u vezi sa tim događajem, zamenik glavnog i odgovornog urednika informativnog programa RTS-a Goran Gmitrić suspendovan je sa svog radnog mesta, a zbog mogućnosti „ugrožavanja svakodnevnog radnog procesa“ privremeno mu je zabranjen i ulaz u RTS.
Pre nekoliko dana taj je slučaj postao konačan – Gmitrić je zbog „povreda radnih obaveza“ dobio rešenje o otkazu.
„U pitanju je obračun Aleksandra Tijanića i Gordane Suše, moj slučaj je samo kolateralna šteta tog sukoba“, kaže Goran Gmitrić za „Vreme“.
Gmitrić kaže da je bilo više potvrda te njegove teze. Konačno, on odbija da prihvati odgovornost za ono za šta ga tereti Tijanić.
„Ne osećam se odgovornim, jer po zakonu fizike ne mogu da budem na dva mesta istovremeno. U trenucima kada je pripreman taj sporni Dnevnik, bio sam u montaži radeći na sasvim drugom prilogu, a pri tom, urednicima Dnevnika ostavio sam jasne instrukcije kako da se pripremi prilog o slučaju Gordane Đinđić-Filipović. Ne postoji način da kontrolišem urednike pet minuta pre početka Dnevnika sve i da to želim“, kaže Gmitrić.
U rešenju otkaza navodi se da je Gmitrić „odgovoran za tri falsifikata koja su se tog dana u obliku najave, vesti i priloga pojavila u Dnevniku“.
…i Gordana Suša
Evo sleda događaja tog dana: načelnik VMA Zoran Stanković održao je 16. maja pre podne konferenciju za novinare na kojoj je govorio o povredama Gordane Đinđić-Filipović, napominjući da ona na levoj ruci ima trag uboda, ali da još uvek nije poznato da li su joj, i koje materije ubrizgane tom prilikom, budući da analize krvi i urina do tog trenutka još nisu bile završene.
Istog dana u 18 časova načelnik je dao još jednu, ovog puta ekskluzivnu izjavu za Drugi dnevnik RTS-a, da je „u krvi i urinu Gordane Đinđić-Filipović nađena manja količina sedativa i nešto veća količina kofeina“.
Ono što se stavlja Gmitriću na dušu kao „falsifikat broj jedan“ jeste najava za sporni prilog iste večeri: „Napadač ubrizgao sedativ sestri ubijenog premijera Gordani Đinđić-Filipović.“
Zatim, „falsifikat broj dva“ napravljen je u samoj vesti: „Analizom je utvrđeno da je tokom napada ubrizgan sedativ.“
Na kraju, kao „falsifikat broj tri“ navodi se emitovanje priloga koji predstavlja kombinovanje načelnikove izjave sa konferencije za novinare i one date specijalno za RTS kasnije istog dana. Na prepodnevnu rečenicu da „na levoj nadlaktici Gordane nešto što liči na ubod“ nalepljena je generalova poslepodnevna izjava o rezultatima analiza krvi i mokraće, tako da ostavlja utisak da se radi o generalovoj integralnoj izjavi.
U rešenju o otkazu se povodom novinarske insinuacije iz najave priloga napominje da se „u izjavi načelnika VMA nigde ne pominju reči napadač i ubrizgati„, te da se „ne može govoriti o propustu ili nehotičnoj grešci, već o nečijoj nameri da falsifikuje izjavu generala od samo dve rečenice“.
Kako se podvlači više puta u rešenju o otkazu, propust je načinjen za vreme dežurstva Gorana Gmitrića te se on stoga i smatra odgovornim za počinjeno delo.
Emitovan prilog, a potom i protest i demant generala Stankovića, kao i „svetski publicitet falsifikata“ doveli su do toga da je „ugledu RTS-a načinjena znatna šteta i uzdrmano poverenje gledalaca u ekipu koja nije u stanju da verno prenese dve rečenice“.
Goran Gmitrić najpre demantuje da je bio tog dana na dežurstvu, već kaže da je kao i obično ostao duže na poslu, mada je mogao da ode u 18 časova, kada mu se po ugovoru o radu završava radno vreme. Ali, osim toga, ako se već radi o krivici po „komandnoj odgovornosti“, budući da Gmitrić nije lično radio na spornom prilogu, onda je vrlo bitna činjenica da su sve najave za sporni Dnevnik, pa tako i onu najsporniju, videli i odobrili i Gordana Suša i Aleksandar Tijanić.
OPTUŽENI: Goran Gmitrić
Sudeći po rešenju, još su dva događaja zabiberila čorbu, pa se generalni direktor odlučio definitivno za raskidanje radnog ugovora sa Goranom Gmitrićem.
Prvi je optužba da je Goran Gmitrić „pravio liste novinara koji su išli na razgovore kod direktora“, o čemu je svedočio novinar informativne redakcije RTS-a Igor Šanjević.
„Najava da postoje spiskovi posetilaca kabineta potpuno je poremetila odnose u Informativnoj rubrici i umnogome ugrozila redovan rad“, kaže se u rešenju.
I konačno, ono čime je Goran Gmitrić stavio tačku na svoj slučaj jeste konferencija za novinare koju je održao nakon suspenzije na kojoj je „falsifikovao razloge zbog kojih je suspendovan“.
„Sukob između Tijanića i Suše rasplamsao se do te mere da se čekao samo mali povod za napad. Tijanić želi da uređuje informativni program i želi da na sva ključna mesta postavi svoje ljude“, kaže Gmitrić. Dodaje još i da je bilo mnogo „falsifikata“ emitovanih u Drugom dnevniku RTS-a koje je između ostalih počinio i sam direktor, a koji su imali znatno veću specifičnu težinu. „Ministar spoljnih poslova Vuk Drašković izjavio je da je vlast kriva za smrt Ćuruvije, Pantića i Stambolića. Tijanić je za Treći dnevnik tražio da se u vest doda – bivša vlast, iako Drašković to nije rekao. Toliko o falsifikovanju po potrebi“, kaže Gmitrić.
Kako saznaje „Vreme“, premijer Srbije Vojislav Koštunica održao je nedavno sastanak sa direktorom i glavnim i odgovornim urednikom RTS-a, s namerom da ih izmiri. Sastanak nije uspeo.
Ni Aleksandar Tijanić ni Gordana Suša nisu se u utorak, kada je pisan ovaj tekst, javljali na svoje telefone.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju
Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju
Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći
Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.