img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sijetl 1999.

25. новембар 2004, 07:35 Dejan Petrović
Copied

Ljudi sveta ne moraju da biraju između talibana i američke vlade. Sva lepota ljudske civilizacije – naša umetnost, naša muzika, naša književnost – leži s onu stranu ta dva fundamentalistička, ideološka pola (Arundati Roj)

Sijetl. Kišni grad. Mesto gde su se Meg Rajan i Tom Henks pronašli u simpatičnoj komediji Sleepless in Seattle, grad u kojem je svoj život proveo i tragično okončao Kurt Kobejn. Grad čiji su ljubimci u sezoni 1995/6, predvođeni Pejtonom i Kempom, neuspešno pokušali da preotmu NBA primat tada nepobedivim Bulsima iz Čikaga. Grad koji će postati sinonim za pokret od koga se očekuje da obeleži naredne godine i decenije. Naime, 30. novembra 1999. godine – evo već je otkucala i prva petoletka – njegove ulice su eksplodirale od anti/alter-globalističkih protesta. Pokret o kom se već duže govorkalo, punom snagom izbio je na svetlost dana i od tada borba protiv korporativnog globalizma nije više bila lokalna stvar. Samo je ostalo otvoreno pitanje tumačenja: da li su to glasovi očajnika kojima se poznati svet urušava pred očima ili pak nagoveštaji nečeg istinski novog.

To je pokret sa mnogo da a samo jednim ne. Ekološke grupe, pacifisti, grupe za zaštitu ljudskih prava, anarhisti, ženski pokreti, marksisti pa sve do nasilnih grupa kao što su neonacisti ili čak viškom energije a manjkom (društvene?) svesti zadojeni adolescenti, koji su tek oduševljeni osećanjem novopronašle pripadnosti, kao i tome odgovarajućom pažnjom javnosti. Kolumbijski Indijanci, brazilski seljaci bez zemlje, francuski proizvođači sireva, italijanski anarhisti, Grinpis – „u zanosu difuznog besa“ marširaju u istoj koloni. Od čuvenog „okidača“, tzv. bitke za Sijetl preko Melburna, Đenove, Praga, Vašingtona, Porto Alegrea, Okinave, Davosa, Barselone ili Njujorka; eksplodirao je masovni gnev desetina i stotina hiljada mladih ljudi, nezapamćen još od čuvene ’68 – koji ne preti da će se tako brzo ugasiti. Ogrnuti crvenim mantilima sa srpom i čekićem ili šeširima u obliku listova, u znak podrške umirućoj amazonskoj prašumi. Svi iza duhovitog i inteligentnog (koji pak neodoljivo podseća na dane slavnih studentskih protesta 1996/7) slogana Vodite ljubav, a ne trgovinu! koji opominje svetsku javnost gde se nalazi pravi problem današnjice, za razliku od vremena rata u Vijetnamu kada je originalni slogan nešto drugačije sadržine bio lansiran.

Heroj ovog pokreta svih pokreta postao je francuski zemljoradnik Žoze Bove, koji je – iako verovatno bez ikakve teorijske svesti ili aktivnog kontakta sa pokretom – svojim traktorom demolirao lokalni Mekdonalds, u znak protesta zbog zanemarivanja domaće poljoprivredne proizvodnje od strane francuske države. Skupovi njihovih protivnika su sastanci ljudi koje niko nije izabrao, za razliku od direktne demokratije koja se ovde promoviše. Da nisu samo negativno, već i konstruktivno usmereni, dokazuje i predlog da se višedecenijski rat niskog intenziteta između Izraela i Palestinaca reši na taj način što će Jerusalim postati prestonica obe države! Moto pokreta mogao bi se sažeti u jednu rečenicu: Protiv neoliberalizma, za ljudsko dostojanstvo! Nasuprot optužbama iz globalističkog tabora, ovde je reč o borbi za istinsku globalizaciju, onu koja dolazi odozdo, koja uzima u obzir suštinska pitanja ljudskog internacionalizma i socijalne pravde – umesto globalizacije odozgo, koja nameće umesto da pruži ljudima priliku na izbor.

Ove moderne okupljene nade sveta koriste sva pozitivna dostignuća globalizacije i kao svoje sredstvo uzajamne komunikacije uglavnom koriste internet i služe se engleskim jezikom; isto kao i njihovi protivnici. Samo jedan primer: poređenje istovremenih skupova masovnih razmera (onoga u Njujorku i onoga u Porto Alegreu). Oko hiljadu mladih bilo je okupljeno ispred zvučnika gde je uživo išao prenos uličnih demonstracija u NYC (održavanih zbog skupa G8) ispred hotela Valdorf Astorija. Glas reportera iz Indijskog medija centra čuo se u masi uživo preko interneta, pa je preko malih radio-stanica njen govor odmah prevođen na portugalski i tada emitovan. U jednom momentu server koji se nalazio u SAD je „pao“ i odmah je zamenjen drugim koji se nalazio u Italiji. Primer istinski ljudske i internacionalističke solidarnosti, zasnovane upravo na pozitivnim dostignućima globalizacije; s onu stranu neodgovornog radikalizma i(li) ispraznog, teoretskog vunovlačarenja.

Ovogodišnji slogan jednog od velikih korporacijskih brendova (Adidas) glasio je: Ništa nije nemoguće. Njihovi puleni, fudbaleri Grčke, osvojili su ove godine Prvenstvo Evrope, iako je to svima, računajući i njih same, samo nekoliko nedelja pre toga izgledalo potpuno nemoguće. Kakvi su izgledi na uspeh ovog mladog pokreta-u-nastajanju, u koga su – da dozvolimo sebi i malo patetike – uperene oči čitavog sveta? (No logo, Naomi Klajn) „U ovom trenutku, antikorporacijski ulični aktivisti opkoljeni su ljudima koji bi da postanu lideri i koji jedva čekaju priliku da ih preuzmu kao pešadiju. Valja odati priznanje ovom mladom pokretu što je do sada odbijao sve te planove i što je odbacivao svačiji velikodušno ponuđen manifest, ne pristajući ni na šta manje od prihvatljivo demokratskog, predstavničkog procesa putem kog bi sa svojim otporom prešli u narednu fazu.“

Na nezaboravne dane te revolucionarne ’68. neke je podsetilo – a neke, zbog već pristojne vremenske distance, prvi put upoznalo – i novo filmsko ostvarenje Sanjari prekaljenog maga celuloidne trake Bernarda Bertolučija. Mladi student Amerikanac, zatekavši se u doba velikog previranja u Parizu, upoznaje nove prijatelje, Francuze, brata i sestru, s kojima deli pasioniranu ljubav prema sedmoj umetnosti. Revolucija se paralelno odvija na nekoliko polja: umetničkom, erotskom i političkom. Naposletku, njihovu bezbrižnu novostvorenu zajednicu brutalno prekida cigla koja im s ulice razbija prozor i unosi prevratnički dah Onog Životno Realnog i njihove umetničke snove iskušava na najbolji način. Dobro došli u Veliki Svet. Ulica je nepodeljeno poprište borbe. Umetnost je tek predvorje akcije.

Impossible is nothing.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
04.јун 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.мај 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.мај 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

15.мај 2025. Vesna Marjanović

Bašta, tišina, otadžbina

07.мај 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

Komentar

Komentar

Čast Srbije se brani u Kosjeriću i Zaječaru

Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam

Filip Švarm

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure