img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

08. decembar 2004, 17:15 Redakcija Vremena
Copied

Nemar

Kada je Srba Ilić, vlasnik američke kompanije Univorld, pre godinu dana kupio preduzeće Srbija-Turist, obećao je da će Niš postati važna destinacija na turističkoj mapi Srbije. Posle dvanaest meseci Ilićevog gazdovanja radnici Srbija-Turista počeli su masovno da napuštaju ovo nekada uspešno preduzeće. Kako prenose „Večernje novosti“, razlog je to što Srba Ilić nije ispunio mnoge obaveze iz kupoprodajnog ugovora i time je znatno umanjio vrednost preduzeća i pojedinačnih akcija. Prema rečima predsednika Upravnog odbora manjinskih akcionara Branimira Antića, spisak optužbi na račun Srbe Ilića veoma je dugačak, počev od toga da je preuzeti dug sa 42 narastao na 77 miliona dinara zbog neplaćanja poreza, doprinosa i drugih dažbina državi, do toga da od šest hotela tri ne rade. Članovi sindikata Nezavisnost optužuju rukovodstvo Srbija-Turista za svakodnevno šikaniranje, kažnjavanje i premeštanje na slabo plaćena radna mesta. Za isplatu plata – u proseku 7000 dinara – Ilić je motel Medijana stavio pod hipoteku, a za isplatu otpremnina trošio se novac od tekućeg poslovanja umesto iz unetog kapitala vlasnika, što je krivično delo. Na zahtev radnika Srbija-Turista i preduzeća Putnik, čiji je vlasnik takođe Srba Ilić, nadležni odbor Skupštine Srbije je od Ministarstva unutrašnjih poslova i od tužilaštva zatražio reviziju u obe firme.

Bes

Vladimir Đurić Đura, pevač i urednik rubrike „Zabava“ u listu „Blic“, dobio je 4. decembra pretnje smrću od svog komšije, penzionisanog advokata Danila Tričkovića, inače blagajnika kućnog saveta. Kako je Đurić rekao, priča je počela tako što ga je Tričković pozvao telefonom i „vrlo ružnim rečima“ rekao mu da nije platio priključak za grejanje koje se uvodi u njihovu zgradu. Uzrujani blagajnik je rafalno nastavio s uvredama i pošto mu je Đurić objasnio da nije dobio nikakvu priznanicu za priključak. Po završetku telefonskog razgovora, Đurić je otišao do Tričkovićevog stana da vidi u čemu je nesporazum, ali je njegov komšija umesto sa priznanicom iz stana izašao s pištoljem. Vikao je da će ubiti Đurića, da je on bog u zgradi i da njega svi moraju da slušaju. Pošto je supruga jedva uspela da smiri pobesnelog Tričkovića, došla je policija, saslušala ga i oduzela mu pištolj.

Slova

Crnogorska azbuka imaće 33 slova. Izum je pre pet godina „patentirao“ Vojo Nikčević, a tri zasad nepriznata slovna znaka su u međuvremenu dobila i grafički dizajn (ś, ź, dz). Nova slova su već počela da se koriste, u čemu prednjači Crnogorska komercijalna banka koja insistira na tome da na njenim bilbordima piše kao što se govori. Ova banka je pre dve godine počela da promoviše crnogorski jezik na svojim bankomatima. Na prigovor da time krše Ustav, u banci odgovaraju da je aktuelni crnogorski Ustav donesen „u neko drugo vreme“, pišu „Večernje novosti“. Po rečima direktora sektora za odnose s javnošću u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Aleksandre Popović, ako crnogorski narod u uslovima slobode odluči da jezik ne nazove svojim imenom, banka će se prilagoditi njegovoj volji. „Do tada“, poručila je Popović, „na našim bankomatima pisaće crnogorski jezik.“ Ova slova inače sadrži poljska azbuka, i mogu se naći u svakom kompjuteru koji podžava istočnoevropsku azbuku.

Propisi

MUP Crne Gore saopštio je 6. decembra da se ovoj republici sprema novi zakon o bezbednosti u drumskom saobraćaju. Novim rešenjima, prenosi „Glas javnosti“, ukinulo bi se naplaćivanje novčane kazne na licu mesta, a vozačima bi za počinjene saobraćajne prekršaje bili izdavani nalozi sa brojem žiro-računa na koji bi novac morali da uplate u roku od 15 dana. Za teže prekršaje bili bi uvedeni kazneni poeni, a vozačima koji u periodu od dve godine budu „sakupili“ devet bodova vozačka dozvola biće oduzeta na tri meseca. Vozačima koji u roku od četiri godine ponovo sakupe devet poena, sledi oduzimanje vozačke dozvole na šest meseci, a da bi se izbrisali kazneni poeni, vozač ponovo mora da prođe proveru znanja, koju, podrazumeva se, treba da uradi uspešno. Posebna stavka u budućem zakonu odnosiće se na zabranu mobilnih telefona. Na pitanje da li će motorizovane pričalice biti kažnjene slično kao i u pojedinim evropskim zemljama gde globa za ovaj prekršaj iznosi i do 70 evra, profesor Milan Vujanić, koji radi na izradi novog zakona, kaže da će se prilikom određivanja kazne voditi računa o crnogorskom standardu. Telefoniranje će biti rangirano kao prekršaj srednje težine, odnosno ozbiljnije od nepropisnog parkiranja, a suma koja se zasad provlači po novinama je – 50 evra. Praktično, kao polovni mobilni telefon prosečnog kvaliteta.

Džeparenje

Taman kada su svi pomislili da su se iscrple sve mogućnosti za uzimanje novca od studenata, na državnim fakultetima, su za to smislili nove, originalne ideje, uz obrazloženje da su na to prinuđeni jer njihov osnivač nema dovoljno novca da ispuni svoje finansijske obaveze. Na beogradskom Defektološkom fakultetu, redovnim studentima koji nemaju uslov za završnu godinu „pomaže se“ tako što sami studenti plaćaju 17.500 dinara, a ispit koji im je potreban polažu u januaru. Sličnu ideju imali su i članovi veća Fakulteta tehničkih nauka i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Prva serija udaraca po studentskim džepovima počela je prihvatanjem ideje da se uvedu ekonomske školarine za one koji ne uspeju da uskoče na studije o trošku države. Posle toga su se pojedine fakultetske uprave (Pravni fakultet u Beogradu) dosetile da naplaćuju promenu predavača po ceni od 100 dinara i odlaganje ispita po ceni od 300 dinara. Svojevrstan nonsens je da se na fakultetima za dobijanje uverenja plaća 3300 dinara, a ukoliko diplomac želi da nastavi studije, mora da plati još 2500 dinara istoj službenici koja mu je izdala prethodno uverenje – kako bi ona proverila da li su podaci tačni, a potvrda original.

Standard

U odnosu na građane zemalja članica Evropske unije, prosečan Srbin na hranu i bezalkoholna pića potroši tri puta više (ili oko 50 odsto mesečnih porodičnih primanja), ali su, s druge strane, srpski troškovi stanovanja tri puta manji i iznose svega 16,5 odsto. Jedan od razloga verovatno je i podatak Elektroprivrede Srbije prema kome ukupan dug za struju u Srbiji iznosi 27 milijardi dinara, od čega 13,2 milijarde duguju domaćinstva. Svakoga dana oko 5000 domaćinstava i 1000 malih preduzeća ostanu bez struje zbog neredovnog plaćanja računa. Najčešće se radi o neplatišama koji protekla četiri meseca nisu izmirili račune. Oko milion domaćinstava, gotovo svako treće, u ovom trenutku duguje EPS-u oko 1000 dinara. Od toga je 90.000 dužnika iz Niša, a 40.000 iz Leskovca. Dug veći od 1000 dinara samo u Vojvodini ima oko 259.000, Kraljevu 280.000, Užicu 70.000, Zaječaru 60.000, Požarevcu 30.000, a u Beogradu, sudeći po broju stanovnika, „samo“ 182.000 domaćinstava. Prema rečima predstavnika socijalno-humanitarne organizacije „Amiti“ Nadežde Satarić, siromaštvo samohranih porodica je osam puta veće u odnosu na opštu populaciju u Srbiji. Glavna hrana ugroženih je hleb, dok meso i ribu u svakodnevnoj ishrani koristi manje od 20 odsto takvih domaćinstava.

Krađa

Na nedavno održanom okruglom stolu sa vladom Srbije članovi Antipiratske asocijacije SCG izneli su podatak da zbog piraterije država godišnje izgubi više od sto miliona dolara. Oko 73 odsto pojedinačnih korisnika računara ima nelegalan softver, kao i 59 odsto preduzeća. Samo na te dve stavke država gubi 50 miliona dolara. Osim toga, u SCG postoji više od 2000 video klubova sa piratskim filmovima na VHS-u i DVD-u. Pirati koji prodaju video klubovima takva izdanja uskraćuju državi 72 miliona evra, a video klubovi na isti način ostvare prihod od 24 miliona evra. Upravo zbog toga, bioskope u Srbiji i Crnoj Gori godišnje posete jedva tri miliona gledalaca dok, na primer, u susednoj Mađarskoj taj broj iznosi 20 miliona. Ukoliko bi svaki građanin Srbije otišao u bioskop dva puta godišnje, filmske distributerske kuće zaradile bi 64, a država pet miliona evra. Na TV kanalima, naročito lokalnim, nelegalno se emituje oko 500 filmova dnevno. Američki Komitet za intelektualnu svojinu identifikovao je Srbiju i Crnu Goru kao jedno od glavnih žarišta piraterije, pa čak i predložio uvođenje trgovinskih sankcija koje bi bile praćene povećanjem dažbina na robu koja se iz Srbije izvozi u SAD, kako bi deo štete bio nadoknađen. S druge strane, u Majkrosoftu kažu da bi smanjenje softverskog kriminala za jedan odsto značilo otvaranje 300 radnih mesta u softverskoj i 1200 u ostalim indusrtijskim granama. Onoga dana kada stopu ove vrste kriminala svedemo na zapadnoevropski prosek od 34 odsto, biće otvoreno 11.700 radnih mesta u softverskoj i 46.800 u ostalim granama industrije.

Kontrola

Direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović je povodom slučaja „Aerodrom Beograd“ predložio formiranje tela koje bi se isključivo bavilo malverzacijama tokom realizacije velikih poslova i investicija jer, kako kaže, uticaj Uprave nakon potpisivanja ugovora prestaje. Jedna od mogućnosti je formiranje glavne revizijske komisije koja bi se bavila kontrolom aneksa ugovora, izvođača, strana u ugovoru i njegove primene. Verica Barać, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije smatra da bi ovo telo već u samom početku doživelo neuspeh. Bivši predsednik Komisije za zaštitu prava proizvođača, Aleksandar Lukić podneo je ostavku na to mesto upravo zbog slučaja Terminala 2 Aerodroma Beograd. Naime, nakon što je Komisija utvrdila da tender treba poništiti, ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić početkom juna umešao se sa tvrdnjom da je novac Evropske investicione banke za Terminal 2 već obezbeđen i da „ne dolazi u obzir“ da se tender poništi, pa je Lukić posle tih konstatacija i gomile psovki i uvreda podneo ostavku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Niko nije uplašen

MUP je raspušten. Na delu je Vučićev pokušaj da se Srbijom upravlja po pravilima huligansko-kriminalnog navijačkog kopa sa tribine. Hoće li mu uspeti? Neće. Niko više nije uplašen, ali stvarno – niko

Filip Švarm

Komentar

Hleba i igara, to jest marži i trobojki

Aleksandar Vučić se domoljubno lupa u nedra i narodu obećava hleb za tri dinara. To ukazuje da bi izbora moglo biti uskoro i da je režim u panici

Nemanja Rujević

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure