Ceo tiraž nedavno objavljene Glavolomke, kompleta od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – kao novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju
Deca zapuštene generacije…
Dekada obrazovanja Roma, kojoj upravo ističe prvi mesec, pokrenuta je u Evropi s namerom koja je jasna iz naslova akcije. Savet Evrope je proglasio 2005. godinu godinom uvođenja građanskog društva kroz obrazovanje s jednim od glavnih ciljeva – jednake šanse za sve, što je cilj i Dekade obrazovanja Roma.
Prvi doprinos su nedavno objavljene Glavolomke, komplet od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, koje su napisale i objavile Olivera Todorović i Željka Martinovski. Prevodilac je Koko Ljuan. Ceo tiraž, 12.000 primeraka, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju (SDC). Od toga, 4000 knjižica bilo je na romskom.
Knjiga za predškolce nema dovoljno, među njima je tek po neka na romskom, pa se zato važnost i dragocenost ovog izdanja podrazumeva. Inače, Glavolomke su prvo izdanje objavljeno na romskom istovremeno kad i na srpskom jeziku. Autorke kažu da im Dekada obrazovanja Roma nije bila povod. „Htele smo da napravimo knjigu za svu decu između pet i sedam godina, bez obzira na to kojim jezikom govore njihovi roditelji“, kaže Željka Martinovski, a ideja da se knjige prevedu na romski rezultat je njenog rada u Odeljenju za razvojne programe, oglede i demokratizaciju obrazovanja pri Ministarstvu prosvete i sporta Srbije. „Cilj nam je bio da podstaknemo decu da nauče da razmišljaju, da ih na taj način pripremimo za školu kako bi kasnije mogli i u drugim disciplinama da koriste logičko razmišljanje i kritički način mišljenja, što je odlika građanskog društva“, kaže Olivera Todorović, pozivajući se na svoje iskustvo autora udžbenika iz matematike, profesora i roditelja. „Možda će neko kazati da je osnova naših zadataka matematika, ona jeste matematička, ali osnova je ipak razmišljanje, podstrek deci da misle kroz igru.“
…i knjiga kao poklon
Glavni junaci Glavolomki, Jeca i Neca, igraju se sa čitaocima – svojim vršnjacima: stablima pripajaju koren koji im je odvojen, traže put do sladoleda, crtaju krušku u plavom krugu, ali tako da nije u crvenom koji seče plavi, pa zatim na isti način ali u crvenom krugu i jabuku, zatim leptira izvan krugova, i na kraju cvet u zajedničkom prostoru, traže šare po kojima se razlikuju dva leptira, smeštaju tri životinjice u vagončić raspoređujući ih svakog puta na drugi način… Svi ti problemi su atraktivno vizuelno predstavljeni (autor ilustracija je Zdravko Zupan), što decu podstiče da ih rešavaju.
Dragica Pavlović-Babić iz Instituta za psihologiju sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objašnjava da ove knjižice „demonstriraju različite matematičko-deduktivne modele mišljenja, a to je blisko deci. Zadaci se oslanjaju na dečje iskustvo, ali tako da ga rešavajući ih oni obogaćuju. Autorke nisu vodile računa o nivou znanja romske dece u odnosu na srpsku, već samo na znanje koje imaju sva deca u tom uzrastu. A deca mogu slobodno da iskoriste onaj materijal iz knjižica koji im je tog momenta po volji, koji je dragocen njihovom trenutnom nivou obrazovanja. Zadatke mogu da rešavaju sama ili sa vršnjacima ili uz pomoć odraslih.“
Radmila Gošović, načelnica Odeljenja za razvojne programe u Ministarstvu prosvete, kao prednost Glavolomki navodi romski prevod. „Romska nacionalna manjina je izuzetno ugrožena kad je obrazovanje u pitanju. Ključ rešenja je u predškolskom obrazovanju. Romska deca ne znaju čak ni romski jezik a kamoli srpski. Srpski im je neophodan zato što treba da se uključe u obrazovni sistem koji je uglavnom na srpskom, a romski im je neophodan kako bi sačuvali svoj nacionalni integritet, kulturu. Zato mislim da ne treba posebno isticati koliko je 1000 kompleta Glavolomki na romskom bitan napredak u obrazovanju romske dece. Vrlo je verovatno da su mnogoj deci to prve knjige u životu.“
Od trenutka kada je Švajcarska direkcija za razvoj i saradnju prihvatila da finansira projekat Olivere Todorović i Željke Martinovski pa do momenta kada je subotička Birografika završila štampu celog tiraža, odnosno kada je počela distribucija, prošlo je samo 20 dana. Švajcarska direkcija je zadovoljna saradnjom sa ovdašnjim partnerima u ovom projektu, i efektom celog posla. Po informacijama iz vrtića kojima su darovane Glavolomke, poklon je bio – pravi. SDC, organizacija koja u Srbiji od 1995. godine nastoji da pomogne privatni sektor u programima koji koordiniraju sa vladinim programima, pomogla je ovaj projekat zato što ga smatra delom evropske akcije i evropskog načina razmišljanja. „Švajcarska je vrlo stara i multietnička zemlja, pa smo odavno spoznali da poređenja među ljudima po poreklu počinju još u vrtiću. A deca, pa znači i budući ljudi, treba da imaju iste mogućnosti u razvoju“, kaže Pjer Maurer, generalni menadžer SDC-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.