
Komentar
Lustracija naša nasušna
Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Narednih dvanaest meseci biće veoma interesantni za biznis, tvrdi se u izveštaju EIU-a (Economist Intelligence Unit) napisanog na osnovu ankete sprovedene nad 500 direktora i ključnih menadžera velikih i srednjih preduzeća iz 75 zemalja u svetu. Nakon nekoliko relativno sušnih godina u kojima je preovlađivao investitorski oprez, apetiti biznismena su se otvorili, okuražili su se i spremni su da ulažu i u rizičnije poslove, ako postoji šansa da se na njima dobro zaradi.
Čitav izveštaj (ima ga na adresi www.eiu.com onda birajte CEO Briefing 2005) zvuči kao uvod u avanturistički roman, sve vrvi od neustrašive spremnosti na ulaganje u nesigurno poslovno okruženje. Drugi, za nas naročito interesantan momenat, jeste procena da je izmeštanje proizvodnje i usluga (offshoring i outsourcing) iz matičnih zemalja u one sa nižim troškovima poslovanja apsolutni hit. Na listi zemalja u koje bi svi da se „isele“ vodi Indija, za malo pretekavši Kinu. Prednost Indije je niska cena rada i engleski jezik u masovnoj upotrebi, a kod Kine se visoko ceni sposobnost da bilo šta proizvede jeftinije nego bilo ko i bilo gde drugde u svetu.
Ono što je nama interesantno jeste da je na trećem mestu najinteresantnijih zemalja za izmeštanje Češka Republika, da su među prvih deset još Poljska i Mađarska, a među prvih 15. i Slovačka, Bugarska i Rumunija. Što će reći, Istočna Evropa pojavljuje se kao veoma interesantno mesto za ulaganje, a prema analitičarima EIU-a razlog za to je geografska blizina (razvijenom Zapadu), visoka stručnost radne snage (a za manje plate), povoljno zakonsko okruženje i zadovoljavajući tehnološki nivo. Uprkos ovim prednostima, u Istočnu Evropu do sada nije previše ulagano na ovaj način, rekorder je Mađarska sa tek dva projekta na milion stanovnika. Stoga je zaključak da prostora za širenje ima, ali i da će konkurencija među onima koji se nude biti oštra. A razvijena informaciona infrastruktura biće pravi mamac za ulagače.
Analitičari EIU-a podsećaju da su od 2000. naovamo velika i srednja preduzeća u svetu uložila ogroman novac u svoje informacione sisteme i da nemaju nameru da ulažu dalje dok ovo što već imaju ne iskoriste na kvalitetniji način.
Stoga ne iznenađuje da je najveći broj anketiranih, njih čak 45 odsto, izjavio da je kvalitetan internet pristup od kritične važnosti za njihov posao (još 34 odsto smatra da je to važno, samo jedan odsto smatra da je internet beznačajan), dok mobilne i bežične tehnologije kao kritično bitne ističe 20 odsto. Drugo EIU istraživanje pokazalo je da je po mišljenju menadžera prenos glasa internetom (VoIP) od ogromnog značaja za racionalizaciju troškova.
Ništa od pomenutog u Srbiji nije rešeno na zadovoljavajući način (VoIP se čak smatra bogohulnim) iako vlasti vole da pomenu stručnost radne snage i nižu cenu rada kao nekakve lokalne prednosti. A dok se ti prioriteti ovde usvoje, investitore će minuti želja za avanturom, to jest udomiće se već po regionu.

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve