Duže od jednog veka radi se na Rečnikusrpskohrvatskogknjiževnoginarodnogjezika. U međuvremenu je iščezao predmet ovog i sličnih projekata, dok su neka druga izdanja beznadežno zastarela jer ih je samlelo vreme
U NEDOSTATKU BOLJEG: „Prosvetina“ enciklopedija
Kada ne bi bilo one Vujaklijine knjižurine koja je postala deo fullopreme kućnih regala, leksikoni i enciklopedije bili bi već samim činom objavljivanja neka vrsta raritetnih izdanja, koja se mogu videti jedino u domovima pasioniranih antikvara. Ona se objavljuju retko i neprimetno, tako da Leksikonstranihrečiiizraza, knjiga koja se prvi put pojavila pre skoro sedam decenija, da bi kasnije doživela nebrojena izdanja i zapanjujuće tiraže, i dalje brani čast ovog „žanra“. No kako to čini, može se videti već ovlašnim prelistavanjem Vujaklijinog čeda, u kome čitaoce očekuju svakojaka iskušenja. Tu i dalje lepo piše da je kapitalizam „poslednji društveni poredak zasnovan na eksploataciji jedne klase drugom“ stvorivši uslove za „socijalističku revoluciju“, dočim je komunizam u svojoj višoj fazi „prisvajanje sredstava za potrošnju prema potrebama pojedinaca“; jedna grana pedagogije opisuje se kao sistem vaspitnih načela koje „primenjuju roditelji, škola i medicina da bi se omladina sačuvala od opasnosti spolnog života“, dok se onanija definiše kao „neprirodno zadovoljavanje spolnog nagona“; filozofski termini su netačno ili neprecizno objašnjeni, većina društvenih pojmova je ideološki obojena, tako da ovo zastarelo delo, koje je nekada posedovalo određene vrednosti, ne bi reanimirala ni najtemeljnija redaktura koja se najavljuje skoro dvadeset godina. To što je Leksikonstranihrečiiizraza još vrhovni autoritet u stručnim raspravama rečito govori o zapuštenosti same enciklopedistike iz koje, po prirodi stvari, proističu specijalizovani leksikoni i rečnici, među kojima vrhovno mesto zauzima delo Milana Vujaklije.
JUBILEJDOGOVORA: Jedino se tako i može razumeti što se već duže od jednog veka razvlači rad na Rečnikusrpskohrvatskogknjiževnoginarodnogjezika koji priprema Srpska akademija nauka i umetnosti. Trenutno se završava osamnaesta knjiga višetomnog Rečnika, tako da se uz ovakav tempo rada promocija kompletnog dela može očekivati tek u prvoj polovini sledećeg veka. U međuvremenu je iščezao i sam predmet ovog izdanja, baš kao što više nema onoga o čemu govori nezavršeni LeksikonpisacaJugoslavije. Sličnu sudbinu dele i neka druga leksikografska izdanja poput Srpskogbiografskogrečnika ili Etimološkogrečnikasrpskogjezika. Zemlje koje drže do svoje kulturne baštine već odavno su, kao u austrijskom BiographischesLexikonu ili italijanskom biografskom rečniku od trideset knjiga, apsolvirale biografije svojih zaslužnih ljudi, dok Matica srpska zbog nedostatka sredstava godinama ne može da završi ni prvi tom svog biografskog dela. Na istu sudbinu osuđeni su napori Prosvete da konačno počne pripremu novog izdanja MaleProsvetineenciklopedije u tri toma koju je odavno samlelo vreme. Umesto novih knjiga, desetogodišnji jubilej proslaviće jedino formiranje uređivačkih odbora i biranje različitih timova saradnika. Tračak nade jedino još obasjava Velikirečnikstranihrečiiizraza Milana Šipke i Ivana Klajna koji će, u tradiciji sličnih izdanja u svetu, među kojima se ističu nemački DudenFremdwortebuch ili engleski TheBrowser’sDictionaryofForeignWordsandPhrases, već sledeće godine ugledati svetlo dana, možda zato što iza njega ne stoje glomazni uređivački mehanizmi, već privatne izdavačke kuće poput novosadskog „Prometeja“.
Sličnim putem se već doguralo do dvadeset trećeg toma EnciklopedijeNovogSada, ali su i neki drugi gradovi, poput Niša (EciklopedijaNiša), Valjeva (Biografskileksikonvaljevskogkraja) ili Bele Crkve (MuzičkileksikonBeleCrkve), zahvaljujući pre svega lokalnim izdavačima, iznedrili svoja leksikografska izdanja. Ličnim entuzijazmom došlo se poslednjih godina do Enciklopedijesrpskeistoriografije Sime Ćirkovića i Radeta Mihaljčića, Enciklopedijepravoslavlja grupe autora, dvotomne Enciklopedijearhitekture Slobodana Maldinija, Enciklopedijeribolova Aleksandra Ardeljana, Leksikonapionirafilmaifilmskihstvaralacanatlujugoslovenskihzemalja (1896–1945) Dejana Kosanovića, Enciklopedijenaučnefantastike u dve knjige Zorana Živkovića, Yurockenciklopedije Petra Janjatovića ili Pojmovnikamoderneipostmodernelikovneumetnosti Miška Šuvakovića.
LIČNAPOSVEĆENOST: No mnoga od tih izdanja pojavljuju se haotično, bez reda i plana, s obzirom na to da je sigurno potrebniji leksikon srpske književnosti nego enciklopedija jednog od književnih žanrova, opšti pregled muzičke scene Bele Crkve, prikrivajući na taj način rupe koje zjape u toj sferi izdavaštva. Stoga se pravi oslonci i dalje mogu tražiti u onome što je zaostalo iz nekih boljih vremena, poput Filipovićevog Filozofijskogrečnika, Krstićevog Psihološkogrečnika, Rečnikaknjiževnihtermina koji je uredio Dragiša Živković, Etimologijskogrječnikahrvatskogailisrpskogajezika Petra Skoka, Rječnikastranihriječi Bratoljuba Klajića, Riječnikahrvatskogailisrpskogajezika JAZU-a, Ekonomskeenciklopedije, Vojneenciklopedije, ili niza opštih, muzičkih, likovnih, tehničkih, pomorskih, filmskih… i drugih enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Ta dela će valjda zadržati promaju neznanja koja šiba kroz pukotine domaće leksikografije i enciklopedistike, dok institucije koje okupljaju timove stručnjaka ne smognu snage da nastave poslove koje rade neki pojedinci, dokazujući da je lična posvećenost često jača od kolektivne pameti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!