Na komeorativnom skupu od Stojana Cerovića oprostili su se Zoran Jeličić, prvi glavni urednik Vremena, Nebojša Grujičić, urednik kulture „Vremena“ i Dragoljub Žarković
Među stotinama poruka povodom smrti Stojana Cerovića stigli su i telegrami saučešća Svetozara Marovića, Vojislava Koštunice, Predraga Markovića, Vuka Draškovića, Mauricija Masarija… i desetine drugih javnih ličnosti, te veliki broj telegrama domaćih i međunarodnih institucija.
Porodica i redakcija „Vremena“ posebno zahvaljuju Skupštini grada Beograda, Medija centru i gospodinu Petru Lađeviću, Stojanovom i redakcijskom prijatelju, na pomoći u danima tuge.
Mir Stojanovoj duši koja se uvek opredeljivala za veoma ekskluzivno pravo da koristi sopstveni razum.
IvanaMladenović
Svih ovih godina Stojan mi je bio kućni prijatelj, a da toga nije ni bio svestan. Vikende smo gotovo redovno provodili zajedno – siti smo se toliko puta ispričali i izjadali jedno drugom.
DraganKalejski
Stojan je bio svjetski čovjek i svjetski novinar, ponosni Jugosloven u najširem smislu te riječi, u vrijeme kada su svi to prestajali da budu.
MiškoRadevićsaporodicom
Tajna moje obaveštenosti i kompetencije u političkim razgovorima sa prijateljima i u krugu porodice bila je da ne pratim, bar ne intenzivno, dnevnu štampu, i onda četvrtkom iščitam kolumnu Stojana Cerovića, on mi objasni ono najvažnije, precizno izabere highlights te nedelje i to je bilo dovoljno…
TatjanaDrapšin
Bez Stojana Cerovića neće biti barometra našeg vremena…
ZoricaJevremenovićiRankoMunitić
Moj šurak koji živi u Istanbulu na svom sajtu je komentar povodom smrti Stojana Cerovića naslovio: JEDAN GLAS RAZUMA MANJE…
Ja sam ga dopunio rečima: AKO JE TO GLAS STOJANA CEROVIĆA, ONDA JE TO ISUŠENI OKEAN!
Boris Tadić, prijatelj Stojana Cerovića, govorio je pred kapelom Novog groblja u Beogradu. Poslednju stražu kraj odra držale su kolege koje su radile sa Stojanom od sonivanja „Vremena“ Predrag Koraksicć, Aleksandar Ćirić, Miloš Vasić, Milan Milošević, Nenad Lj. Stefanović i Dragoljub Žarković
MiodragMiškoPetrović
Sjećam se, dok sam radio u „Vremenu“, Stojan i još dvojica kolega bili su legende, a mi ostali bili smo novinari. Divio sam se Stojanu kako – nekom ciničnom ali plemenitom intuicijom – munjevito pronikne u bit stvari. Ja, jadan, potrošim tri kartice teksta da kažem ono što je on u tri retka.
MirkoVidMlakar
Stojan Cerović je bio Srbin kakvi će Srbi tek biti, ako ih bude.
MilošŽivković
Stojan Cerović sahranjen je u Aleji zaslužnih građana, a oproštajno slovo izgovorio je Milan Milošević
Tata, znaš da je umro Stojan Cerović, uzbuđeno me pitao sin. Znam. Srećan sam što mi sin novinarstvo zna po Stojanu Ceroviću. Meni ostaje čast što sam ga poznavao. Njemu tinejdžeru nada da će doživeti dane za koje se Stojan umom, srcem i perom borio.
LasloTot, novinarisin
Smrt Stojana Cerovića, kao i Zorana Đinđića, na neki surov način uverava nas kako ljudi koji su se zalagali za moralnu, političku i duhovnu obnovu ljudskog bića i borili se za njegovu individualizovanu odgovornost nisu miljenici sudbine u Srbiji. Ne samo da su bili manjina u životu već je sva prilika da će to biti i na onom svetu.
BojanaStojanović–Pantović
Nisam se gotovo ni u čemu slagao sa Stojanom, ali sam cenio gotovo sve što je radio. Deo tuge pada i na mene.
AleksandarTijanić
Telegram saučešća Vojislava Koštunice, predsednika Vlade
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Teško je i nabrojati koliko se plafona obrušilo i šta se još sve srušilo u Srbiji samo od pada nadstrešnice do danas… Razlozi su, kažu sagovornici „Vremena“ u sistemu koji nameće politika, u koktelu javašluka, hitnje i korupcije
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!