img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Balkanska virusologija

25. maj 2005, 20:19 Dragan Ilić
Copied

Grkinja je pobedila! Nije uzalud kružila Balkanom, smeškala se na Pinku i lobirala za svoju pesmu. Žena je već učestvovala na Eurosongu, doduše kao prateći vokal, ali došlo je i njenih pet minuta. Ukupan utisak takmičenja u Kijevu nostalgično me podseća na period posle 5. oktobra u Srbiji. Velika očekivanja, oduševljenje međunarodne zajednice, pa je čak i predsednik Ukrajine našao za shodno da pobednici pokloni specijalno priznanje. Za razliku od Srbije, njihove najveće sportske/estradne zvezde su aktivno učestvovale u promeni režima i narandžastoj revoluciji. Ruslana je zagovarala promene, tu su i braća Kličko (filozofi i bokseri), ukratko cela zemlja odiše optimizmom. Ako je ovogodišnji izbor za Pesmu Evrovizije imao ikakav smisao – to je svakako promocija demokratije u Ukrajini. Nadam se da će oni tamo biti mudriji od nas, shodno sloganu – „Pobeda je tek početak“. Nakon pesama koje su potpuno pratile folklorne trendove prošlogodišnje pobednice i našeg Laneta, tu i tamo su se pojavljivali šareni ekscesi koji izboru daju uvrnutu notu. Pa zaista, ko bi pre par godina očekivao moldavske Peperse sa šarenicama, ukrajinske repere, albansku plavušu sa orkestrom belih violina, rumunsku plesnu grupu koja svira na kantama za đubre, ili hrvatski narodnjak. Ukupno desetoro od dvadesetčetvoro finalista imalo je na bini bubnjeve ili udaraljke, uvek sa ekscentričnim perkusionistima.

Za razliku od Francuza ili Engleza koji se očigledno ne lože na Evroviziju, sve nove članice i kandidati ozbiljno su shvatili takmičenje. To se najbolje videlo tokom glasanja kada su se direktno suočili balkanski i nordijski evrovizijski lobi. Zahvaljujući zgodnom geopolitičkom položaju uspeli smo da bledom pesmicom stignemo do sedmog mesta i sigurnog plasmana u finale sledeće godine. Kada bi oko ekonomskih ili političkih pitanja na Balkanu sarađivali kao tokom glasanja, druge bi nam ‘tice pevale.

Ispade da je raspadu bivše SFRJ prethodio raspad jedinstvene estrade i jedinstvene televizije. Kasniju ulogu nacionalnih tv-kuća ne treba mnogo objašnjavati jer nam je dobro poznata. Međutim, šta se dešava danas? Ceca je održala koncert u Ljubljani, ergo – neka se pripremi Zagreb. Privatne televizije su se sporadično povezale i povremeno reemituju programe iz drugih republika. Međutim, već nekoliko godina povezuje nas – kabl. Kablovske mreže za distribuciju tv-programa napravile su najznačajniji proboj informativnih zidova ćutanja među zavađenim, pa primirenim balkanskim narodima. U Novom Sadu se, recimo, više gleda HRT nego TVNS, a u Beogradu je HRT obavezan kanal u distribuciji. U Sloveniji je kablovska mreža sigurno pomogla narodnjacima i promovisala Srbiju kao poželjnu turističku destinaciju. Kao što vam izbuše zid i doture kabl, tako programi susednih država polako buše stereotipe koji su godinama građeni. U redu, iznerviraju vas tendenciozne reportaže, ali konačno imate izbor i razumete jezik – kao na Eurosongu. Drugu dobrobit osetićemo nešto sporije, jer je počelo nadigravanje i natpevavanje u profesionalnom smislu. Rivalitet Beograda i Zagreba (kasnije i Sarajeva) u kreativnom smislu uvek je na Balkanu rezultovao originalnim rešenjima. Vaše lokalne zvezdice sada možete da poredite sa komšijskim, uticaji na estradi su već očigledni, a na redu su ozbiljnije produkcije. Nije čudno što je BK televizija počela da emituje hrvatsku seriju „U registraturi„, tv-evergrin iz sedamdesetih. Počeli smo, dakle, jedni drugima da prodajemo, prvo proverenu robu koja odiše nostalgijom, pa ćemo verovatno stići do svežijeg materijala.

Sve češće se kao gosti u tv-emisijama pojavljuju eksperti iz susedne republike, što je više od decenije bio tv-tabu. Evidentan primer ovog duha video sam u emisiji „Latinica“ kada se više od šezdeset procenata gledalaca izjasnilo za balkanske, pre nego evropske integracije. Razlozi su ovoga puta veoma praktični i nemaju veze sa bratstvom-jedinstvom, nostalgijom ili ideologijom. U pitanju je ekonomija, a uz novac se možda vremenom obnove uzajamne simpatije.

Pošto je ovo vreme televizijskog poni ekspresa u komunikaciji, često upoznajemo i bizarne delove komšijskog tv-programa. Takva je, recimo, reklama za bombone – helf, sa ukusom do jaja. Beogradski lokalizam (izreka „do jaja“) prvo je prešao u Hrvatsku da bi nam se vratio u reklami za bombone. Ovdašnji mentalitet je izgleda potreban da bi se razbila purgerska uštogljenost, ali onda se stvar otme kontroli. Očigledno još nismo vakcinisani protiv međusobnog medijskog ludila, pa prvo moramo da razmenimo viruse, kao deca u obdaništu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure