img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak - izbor za pesmu Evrovizije

Pjesmom na pesmu

15. mart 2006, 22:44 Dragan Ilić
Copied

Raspad estradne zajednice SCG na Evrop(j)esmi počeo je glasanjem kada su crnogorski predstavnici svim favoritima iz Srbije davali čiste nule. Srbijanski deo žirija bio je za nijansu izdašniji, ali sve u svemu – svako je glasao za svoje. Već danima traje polemika o regularnosti, čojstvu i junaštvu, etici i pravilima, a raspad zajednice biće zapamćen po bizarnom skandiranju "Hoćemo Flamingose!"

Srbija je u subotu preživela veliku količinu istorijskih događaja u jedinici vremena. U Centru „Sava“ se zatvorio simbolički krug rastakanja Jugoslavije, koji je po mnogima i počeo na istom mestu tokom 14. kongresa SKJ-a. Tada je slovenačka delegacija napustila kongres, a mi smo gledali nasmejane predstavnike (od tada Krnje Jugoslavije) na čelu sa rahmetli Slobom, kako im mašu za do viđenja i srećan put. Krnja Jugoslavija je nastavila da se krnji, a ovogodišnja Evropesma/Evropjesma bila je začinjena i fizičkim odlaskom Slobodana Miloševića, kako bi danas rekli – članom žirija iz Srbije. Slobina smrt i Evrosong u istom danu doveli su do šizofrenog medijskog rascepa. Na BK televiziji je Olivera Kovačević u koroti vodila svojevrstan TV-parastos, gde su nastupali Vučelić, Mrkonjić, Vučić, jedan od Karića, Šuvaković, bugareći nad Miloševićem i tražeći automatsku reviziju istorije i optužnica protiv Mire i Marka. U političkom poimanju slobista, smrt je trenutak kada se krivica briše, familija abolira, a istorija prepravlja. Ovaj festival mogli bismo nazvati „BK pesme prkosa i ponosa!“. Nešto slično odigravalo se na Prvom programu RTS-a, mada mnogo ozbiljnije i sa više suzdržanosti. Evrosong je zato iznenada prebačen na Drugi program, a gledaoci su čekali prenos uz već legendarni RTS intermeco – Patagonija, netaknuta priroda. Priznajem da uprkos nadljudskom naprezanju još nisam shvatio dubinu simbolike Patagonije, osim što u kadru nije bilo ljudi; možda mu to dođe simbol Slobine smrti koja ostavlja prazninu i pustoš veličine Patagonije.

Flamingosi

Onda je počeo prenos, identičan prošlogodišenjem. Isti voditeljski par, ista koreografija i plejbek gubljenje, šarena bina i naizmenični nastupi finalista Beovizije i Montevizije. Kao nekada u par-nepar rasporedu, Crnogorci i Srbi naizmenično. Kao na 14. kongresu SKJ-a, pojavili su se i gosti iz bratskih republika, Severina, Hari Mata Hari, Plan B iz Slovenije i maloletna Makedonka – u daljem tekstu Ninanajna. Sve do glasanja (po četiri člana iz obe republike plus SMS gledalaca) manifestacija je imala uobičajen tok. Izgledalo je da će osnovni sukob biti sučeljavanje popularnog etno-koncepta i disko glazbe. U Srbiji su naročito popularni jeleci, goli pupkovi i etno-vrckanje u maniru trbušnog plesa, psihodelične kreacije Ivane Jordan i Maje Nikolić i egzotika Blizanaca. Zvezde Granda su odustale, pa je samo Ana Bekuta predstavljala narodnjake – u kostimu Rimljanke i u dvokolicama dostojnim Bena Hura. Ovogodišnji muzički žanr za Evrosong nazvan je već „vrc-vrc“, po citatu iz Severinine pesme. Crnogorski deo izvođača varirao je od hevimetalaca, preko raščupanih pevačica, famoznog Fadija do No nejma – drugi put.

U međuvremenu, Seve je pokazala da je autentična zvezda, Hari je otpevao svoju pesmu (mislim da je autor Željko Joksimović jer se u refrenu pominju neki golubovi), Slovenci su prepevali „Srce od kristala“, pevala je i Ninanajna, a pojavio se i irski predstavnik Kenedi, po meni nepravedno zaboravljen u nastavku priče.

Raspad estradne zajednice SCG počeo je glasanjem, kada su crnogorski predstavnici svim favoritima iz Srbije davali čiste nule. Srbijanski deo žirija bio je za nijansu izdašniji, ali sve u svemu – svako je glasao za svoje.

No name

Tada je pevanje otišlo do đavola, No nejm je bio izviždan, a nastupili su Flamingosi – navodno moralni pobednici. Već danima traje polemika o regularnosti, čojstvu i junaštvu, etici i pravilima, a raspad zajednice biće zapamćen po bizarnom skandiranju „Hoćemo Flamingose!“.

No, vratimo se godinu dana unazad, kada se tokom izbora za Evrosong 2005. desila gotovo identična stvar. No nejm su pobedili uprkos činjenici da je pesma iz Srbije dobila ogroman broj glasova publike. Tokom evrovizijskog predstavljanja, No nejm su otvoreno propagirali ideju nezavisne Crne Gore, a mediji u Srbiji (što takođe treba otvoreno reći) praktično su bojkotovali No nejm. Ignorisanje je očigledno bilo obostrano, ali su se zvaničnici (prvenstveno javni servisi SCG) pravili blesavi. Ovo zatvaranje očiju pred činjenicom da, recimo, postoji granica kod Prijepolja koju RTS nije nikada obišao, da platni promet funkcioniše preko stranih poslovnih banaka, da poslanici Skupštine državne zajednice primaju žešću platu za žešću ladovinu itd. Osim Dnevnika TVCG-a koji RTS prenosi na Drugom programu, mi praktično ni u medijskom smislu nemamo baš nikakav kontakt sa svakodnevicom Crne Gore. Nemamo pojma ni ko tamo peva, ni kako živi, ni pošto je hleb. Tek sam u toku glasanja za Evropjesmu utvrdio da je mobilna telefonija u CG mnogo jeftinija (17 evrocenti po poruci), dok je fiksna telefonija tamo bezobrazno skupa (1,1 evro po pozivu). Eto, ipak sam saznao nešto!

Publika u Centru „Sava“

U situaciji medijske blokade, lošeg iskustva iz prethodne godine i referenduma u najavi, trebalo je samo sabrati jedan i jedan, pa pokušati da se stvar predupredi. Reći ćete da mojoj paranoji nema kraja, ali prisetite se samo izjave crnogorskog premijera Đukanovića, koji je prošle nedelje u jednom intervjuu srbijanske medije optužio za pristrasno izveštavanje o Crnoj Gori. Srbijanska javnost, po Milu, nije izvukla zaključke iz procesa raspada SFRJ i odlaska svih republika. Srbija, dakle, ne prihvata samostalnost Crne Gore, što bi bilo u interesu upravo Srba. Ova Milova bešjeda jeste uvod u medijsku petardicu koju predstavlja Evropjesma. Na Dnevniku TVCG-a izvođači iz Crne Gore govorili su o atmosferi linča, među „huliganima i razularenoj rulji“ koji, zna se, oduvek izlaze baš u Sava centar, a članovi žirija (beskrajno živopisni karakteri sa crnogorske estrade) objašnjavali su kako Flamingosi nisu dostigli „visoke umjetničke kriterijume“. Ova crnogorska ujdurma imala je verovatno za cilj izazivanje još veće distance prema Crnogorcima u Srbiji. Prema poslednjim ispitivanjima etničke distance u Srbiji, Crnogorci su sa večitog prvog mesta (braća rođena) pali na četvrto ili peto mesto. Sada su nam, po istraživanju, bliži Rusi, Makedonci, Grci, pa čak i Slovenci, sa kojima korektno trgujemo.

Takođe, moram da priznam kako ne mogu da se identifikujem sa stavovima Milana iz Nevernih beba, Tanje Banjanin ili sa Maljkovićevom izjavom da Crnogorci imaju kompleks od većeg naroda. Ognjen iz „’oćemo Flamingosa“ govorio je o „teroru mlađeg brata“.

Vrhunac je činjenica da postoji predstavnik „beogradskih Crnogoraca“ u liku Flamingosa Marinka Madžgalja, tako da su u ovom estradno-etničkom cirkusu zastupljene sve opcije. Očigledno koncept bratstva Srba i Crnogoraca oličen u Flamingosima nema podršku u Crnoj Gori. Oglasio se gospodin Batić iz pokreta „5. oktobar“ tražeći referendum u Srbiji, a Dobrilo Dedeić iz Srpske narodne stranke u Crnoj Gori tvrdi da je ovo pokušaj razvoja anticrnogorskog raspoloženja u Srbiji. Takođe je simptomatično da upravo javni servisi Srbije i Crne Gore moraju da razreše ovu situaciju. Po analogiji, Crnogorci su uvek na izborima za evrosong glasali poslednji, pa je red da odjave i zajednicu. Nameću se, naravno, i predviđanja sličnih problema sa fudbalskom reprezentacijom, jer bi se po analogiji hajdučka četa Ilije Petkovića mogla podeliti posle referenduma. S druge strane, poštujući legalizam, moramo prihvatiti izbor No nejma jer je nemoguće menjati pravila posle izbora. Nije li, recimo, ministar vojni zajednice SCG po drugi put biran iz Srbije, pa je Povelja prekršena. Ako je za utehu, sličan kalambur desio se u Bugarskoj gde se glasalo SMS-om, samo deset minuta i samo pet puta sa istog telefonskog broja. Favoriti su, prema međusobnim optužbama, kupovali SIM kartice svojim sigurnim glasačima. Verovao sam da je crnogorski izum mobilni telefon sa kamerom, kojim snimite svoj glasački listić na izborima, posle pokažete sliku nadležnom aktivisti i dobijete džabe mobilni. Nama je ostalo da zaključimo kako je Seve ipak carica na Balkanu, pevala je u Beogradu na dan Slobine smrti, a Hari mu je posthumno pustio goluba.

Niko u Atinu

Cirkus sa takmičenjem za pesmu Evrovizije je, po svemu sudeći, završen. Pošto na sastanku Upravnog odbora Udruženja javnih radio-televizija, održanom u utorak veče, Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Crne Gore nisu našle zajedničko rešenje, na predstojećem finalnom takmičenju Evrovizije koje se održava u Atini Srbija i Crna Gora neće imati predstavnika. Dok je RTCG tražio da se potvrdi pobeda grupe No nejm, jer u tehničkoj proceduri glasanja nije napravljena nijedna neregularnost, predstavnici RTS-a su to odbili, jer su glasanjem pojedinih članova žirija povređeni duh i etika nadmetanja za najbolju pesmu i tako povređen Pravilnik o takmičenju.

R.V.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Konzervatori: Zašto ministar Selaković laže o zaštiti manastira Žiča

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure