Odlazak privrednih delegacija u svrhu promocije naše privrede širom sveta u prošlim vremenima uglavnom je bio izgovor za turističke izlete, a manje prilika da se strateški unapredi privreda Srbije. Osakaćena privreda, tehnološki zaostala najmanje deceniju i po za razvijenim svetom, unapred je smatrala nemogućom misijom bilo kakav ozbiljan posao na najrazvijenijim tržištima sveta, a takav stav je za sobom povlačio sličnu nezainteresovanost i sa druge strane. Razvijen je jedan gubitnički kompleks poslovne inferiornosti, koji je sudbinu poslovnog uspeha kompanija u Srbiji usmerio isključivo ka tržištima nerazvijenih zemalja, zato što, navodno, srpska privreda jednostavno nije sposobna da zadovolji najviše svetske standarde poslovanja i kvaliteta. Tako je poslovanje na najznačajnijim tržištima sveta, ma koliko bilo isplativo, skrajnuto na marginu poslovne strategije većine kompanija u Srbiji, sa predrasudom koju odlično izražava sintagma da srpska privreda „Briselu, Vašingtonu, Londonu, Pekingu ili Moskvi nema šta da proda“, pa da stoga treba tražiti poslove i tržišta van razvijenog sveta, na margini svetskog razvoja. Tako su ogromni potencijali poslovne saradnje sa Rusijom ostali gotovo u potpunosti nerealizovani. Veliki broj privilegovanih radnih dozvola za rad u Nemačkoj, koje Srbija baštini još iz vremena SFRJ, ostaje neiskorišćen. O nekoj ozbiljnoj strategiji prisustva na najvećim tržištima sveta, poput Amerike, Kine ili Velike Britanije, gotovo da se i ne razmišlja. Zato je ovaj specijalni izveštaj sa posete delegacije privrede Srbije Mančesteru i Londonu pokušaj da se afirmišu hvale vredni napori Ambasade SCG u Londonu i Ambasade Velike Britanije u Beogradu, kao i Privredne komore Srbije, da se privredna saradnja dve zemlje podigne na viši nivo. Potencijali te saradnje su zaista veliki, ali i razočaravajuće neiskorišćeni, tako da je ova poseta veoma značajan korak ka tome da se britanski kapital, zajedno sa svojom tehnologijom i resursima, ozbiljnije poveže sa kompanijama u Srbiji. Tigar iz Pirota je godinama bio skoro jedina lasta koja ne čini proleće: vrednost prodatih guma kreće se oko 30.000.000 evra, uz učešće od pet odsto na jednom tako ogromnom tržištu kakvo je britansko. Takođe, prisustvo britanskih kompanija u Srbiji takođe je u nivou nekoliko lasta koje ne čine proleće: sektori energetike, telekomunikacija, petrohemije, prerade nafte, bankarski sektor, mašinska industrija samo su neki od strateških delova srpske privrede u kojima uopšte nisu prisutne britanske kompanije, uprkos tome što su baš u tim sektorima one giganti i lideri u svetskim razmerama. Upravo zbog toga, vesti sa ove posete, o interesu jednog Vodafona za Mobtel ili Britiš petroleuma za MSK iz Kikinde, zaslužuju mnogo veću medijsku pažnju od one koja se u našim medijima posvećuje ovako strateški značajnim vestima. Ignorisati nešto tako značajno znači ignorisati mogućnost pune modernizacije privrede Srbije. Dolazak dve kompanije koje imaju novčani obrt kao dvadesetak država nekadašnjeg istočnog bloka zajedno, u svakoj normalnoj državi mora biti jedna od najznačajnijih vesti. Zato je hvale vredan poduhvat organizacije posete privrede Srbije Mančesteru i Londonu predmet ovog Specijalnog izveštaja. Da se zbog zaglušujuće buke svakodnevnih skandala i afera ne bi izgubilo i zaboravilo ono što istinski doprinosi svetlijoj budućnosti, ne samo privrede Srbije već i društva u celini.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon nezaboravne godine u evropskom fudbalu, Lidl sa nestrpljenjem iščekuje nastavak partnerstva kao zvanični partner UEFA Lige Evrope i UEFA Lige Konferencija i u sezoni 2025/26.
U sremačkom selu Klenak, među plodnim poljima i ušorenim kućama, nalazi se jedno domaćinstvo koje je uspelo da spoji tradiciju i savremenu poljoprivredu. Porodica Rajčević iz ovog sela već godinama uspešno uzgaja lubenice, a danas su najveći pojedinačni snabdevač lubenicama za Lidl u Srbiji. Njihova priča je priča o predanosti, znanju, domaćinskom pristupu i viziji
Da bi se godišnje prehranila jedna osoba, potrebno je prosečno 2022 kvadratna metra, što je malo više od tri teniska terena. Procenjuje se da će do 2050. godine svako od nas imati “na raspolaganju” 1700 kvadratnih metara.(1) Naime, globalna populacija premašila je 8 milijardi ljudi, a očekuje se da će do sredine ovog veka dostići oko 10 milijardi. Zato je jedan od najvećih izazova pred čovečanstvom da sačuva resurse za ishranu rastuće populacije
Zvuči kao veliki izazov – hraniti sebe zdravo, a istovremeno brinuti o planeti. Ali baš u svakodnevnim izborima koje pravimo – u prodavnici, kuhinji, pa i dok čitamo deklaraciju – krije se ogroman potencijal za promenu
Od 29. jula, Yettel u ponudi ima sav relevantan informativni, dečiji, zabavni i premijum sportski sadržaj. Kroz dva nova tarifna paketa, kompanija uvodi 29 dodatnih kanala, zajedno sa N1 i Nova, koji su uključeni u novi osnovni paket
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!