

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Odlazak privrednih delegacija u svrhu promocije naše privrede širom sveta u prošlim vremenima uglavnom je bio izgovor za turističke izlete, a manje prilika da se strateški unapredi privreda Srbije. Osakaćena privreda, tehnološki zaostala najmanje deceniju i po za razvijenim svetom, unapred je smatrala nemogućom misijom bilo kakav ozbiljan posao na najrazvijenijim tržištima sveta, a takav stav je za sobom povlačio sličnu nezainteresovanost i sa druge strane. Razvijen je jedan gubitnički kompleks poslovne inferiornosti, koji je sudbinu poslovnog uspeha kompanija u Srbiji usmerio isključivo ka tržištima nerazvijenih zemalja, zato što, navodno, srpska privreda jednostavno nije sposobna da zadovolji najviše svetske standarde poslovanja i kvaliteta. Tako je poslovanje na najznačajnijim tržištima sveta, ma koliko bilo isplativo, skrajnuto na marginu poslovne strategije većine kompanija u Srbiji, sa predrasudom koju odlično izražava sintagma da srpska privreda „Briselu, Vašingtonu, Londonu, Pekingu ili Moskvi nema šta da proda“, pa da stoga treba tražiti poslove i tržišta van razvijenog sveta, na margini svetskog razvoja. Tako su ogromni potencijali poslovne saradnje sa Rusijom ostali gotovo u potpunosti nerealizovani. Veliki broj privilegovanih radnih dozvola za rad u Nemačkoj, koje Srbija baštini još iz vremena SFRJ, ostaje neiskorišćen. O nekoj ozbiljnoj strategiji prisustva na najvećim tržištima sveta, poput Amerike, Kine ili Velike Britanije, gotovo da se i ne razmišlja. Zato je ovaj specijalni izveštaj sa posete delegacije privrede Srbije Mančesteru i Londonu pokušaj da se afirmišu hvale vredni napori Ambasade SCG u Londonu i Ambasade Velike Britanije u Beogradu, kao i Privredne komore Srbije, da se privredna saradnja dve zemlje podigne na viši nivo. Potencijali te saradnje su zaista veliki, ali i razočaravajuće neiskorišćeni, tako da je ova poseta veoma značajan korak ka tome da se britanski kapital, zajedno sa svojom tehnologijom i resursima, ozbiljnije poveže sa kompanijama u Srbiji. Tigar iz Pirota je godinama bio skoro jedina lasta koja ne čini proleće: vrednost prodatih guma kreće se oko 30.000.000 evra, uz učešće od pet odsto na jednom tako ogromnom tržištu kakvo je britansko. Takođe, prisustvo britanskih kompanija u Srbiji takođe je u nivou nekoliko lasta koje ne čine proleće: sektori energetike, telekomunikacija, petrohemije, prerade nafte, bankarski sektor, mašinska industrija samo su neki od strateških delova srpske privrede u kojima uopšte nisu prisutne britanske kompanije, uprkos tome što su baš u tim sektorima one giganti i lideri u svetskim razmerama. Upravo zbog toga, vesti sa ove posete, o interesu jednog Vodafona za Mobtel ili Britiš petroleuma za MSK iz Kikinde, zaslužuju mnogo veću medijsku pažnju od one koja se u našim medijima posvećuje ovako strateški značajnim vestima. Ignorisati nešto tako značajno znači ignorisati mogućnost pune modernizacije privrede Srbije. Dolazak dve kompanije koje imaju novčani obrt kao dvadesetak država nekadašnjeg istočnog bloka zajedno, u svakoj normalnoj državi mora biti jedna od najznačajnijih vesti. Zato je hvale vredan poduhvat organizacije posete privrede Srbije Mančesteru i Londonu predmet ovog Specijalnog izveštaja. Da se zbog zaglušujuće buke svakodnevnih skandala i afera ne bi izgubilo i zaboravilo ono što istinski doprinosi svetlijoj budućnosti, ne samo privrede Srbije već i društva u celini.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve