Odlazak privrednih delegacija u svrhu promocije naše privrede širom sveta u prošlim vremenima uglavnom je bio izgovor za turističke izlete, a manje prilika da se strateški unapredi privreda Srbije. Osakaćena privreda, tehnološki zaostala najmanje deceniju i po za razvijenim svetom, unapred je smatrala nemogućom misijom bilo kakav ozbiljan posao na najrazvijenijim tržištima sveta, a takav stav je za sobom povlačio sličnu nezainteresovanost i sa druge strane. Razvijen je jedan gubitnički kompleks poslovne inferiornosti, koji je sudbinu poslovnog uspeha kompanija u Srbiji usmerio isključivo ka tržištima nerazvijenih zemalja, zato što, navodno, srpska privreda jednostavno nije sposobna da zadovolji najviše svetske standarde poslovanja i kvaliteta. Tako je poslovanje na najznačajnijim tržištima sveta, ma koliko bilo isplativo, skrajnuto na marginu poslovne strategije većine kompanija u Srbiji, sa predrasudom koju odlično izražava sintagma da srpska privreda „Briselu, Vašingtonu, Londonu, Pekingu ili Moskvi nema šta da proda“, pa da stoga treba tražiti poslove i tržišta van razvijenog sveta, na margini svetskog razvoja. Tako su ogromni potencijali poslovne saradnje sa Rusijom ostali gotovo u potpunosti nerealizovani. Veliki broj privilegovanih radnih dozvola za rad u Nemačkoj, koje Srbija baštini još iz vremena SFRJ, ostaje neiskorišćen. O nekoj ozbiljnoj strategiji prisustva na najvećim tržištima sveta, poput Amerike, Kine ili Velike Britanije, gotovo da se i ne razmišlja. Zato je ovaj specijalni izveštaj sa posete delegacije privrede Srbije Mančesteru i Londonu pokušaj da se afirmišu hvale vredni napori Ambasade SCG u Londonu i Ambasade Velike Britanije u Beogradu, kao i Privredne komore Srbije, da se privredna saradnja dve zemlje podigne na viši nivo. Potencijali te saradnje su zaista veliki, ali i razočaravajuće neiskorišćeni, tako da je ova poseta veoma značajan korak ka tome da se britanski kapital, zajedno sa svojom tehnologijom i resursima, ozbiljnije poveže sa kompanijama u Srbiji. Tigar iz Pirota je godinama bio skoro jedina lasta koja ne čini proleće: vrednost prodatih guma kreće se oko 30.000.000 evra, uz učešće od pet odsto na jednom tako ogromnom tržištu kakvo je britansko. Takođe, prisustvo britanskih kompanija u Srbiji takođe je u nivou nekoliko lasta koje ne čine proleće: sektori energetike, telekomunikacija, petrohemije, prerade nafte, bankarski sektor, mašinska industrija samo su neki od strateških delova srpske privrede u kojima uopšte nisu prisutne britanske kompanije, uprkos tome što su baš u tim sektorima one giganti i lideri u svetskim razmerama. Upravo zbog toga, vesti sa ove posete, o interesu jednog Vodafona za Mobtel ili Britiš petroleuma za MSK iz Kikinde, zaslužuju mnogo veću medijsku pažnju od one koja se u našim medijima posvećuje ovako strateški značajnim vestima. Ignorisati nešto tako značajno znači ignorisati mogućnost pune modernizacije privrede Srbije. Dolazak dve kompanije koje imaju novčani obrt kao dvadesetak država nekadašnjeg istočnog bloka zajedno, u svakoj normalnoj državi mora biti jedna od najznačajnijih vesti. Zato je hvale vredan poduhvat organizacije posete privrede Srbije Mančesteru i Londonu predmet ovog Specijalnog izveštaja. Da se zbog zaglušujuće buke svakodnevnih skandala i afera ne bi izgubilo i zaboravilo ono što istinski doprinosi svetlijoj budućnosti, ne samo privrede Srbije već i društva u celini.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Do 2050. godine našu planetu će naseljavati 10 milijardi ljudi. Naučnici iz EAT – Lancet Commision tima redakcije “The Lancet”, koja se već 200 godina bavi aktuelnim temama iz oblasti medicine, došli su nakon više godina istraživanja do značajnih saznanja i objavili da je “planetarno zdrava dijeta” (Planetary Health Diet) jedini mogući način da naša Zemlja uspe da nastavi da podržava ishranu za oko 10 milijardi ljudi do 2050. godine, a da ne bude ugrožena
Na najnovijim nezavisnim uporednim merenjima kvaliteta mreža koje sprovodi organizacija Umlaut, Yettel je ponovo potvrdio kvalitet svojih usluga – i to duplo. Operator je deveti put osvojio priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji, kao i za najbolji kućni internet, drugi put zaredom
Tradicionalni projekat kompanije Lidl Srbija “Čisto iz ljubavi” nastavlja se i ove godine, a osim dobro poznatih akcija uklanjanja otpada iz prirode, obuhvatiće i edukativne radionice namenjene organizacijama i udruženjima građana iz cele zemlje. Nakon učešća na pomenutim radionicama, odabrani akteri civilnog sektora imaće priliku da, uz podršku kompanije, sprovedu akcije čišćenja i time pokrenu pozitivne ekološke promene u svojoj lokalnoj zajednici
Ako bi Grad Beograd samo 30% od prihoda koji dobija za parking odvajao u ekološki fond i koristio ga za poboljšanje javnog prevoza i nove biciklističke staze, kao što to rade u inostranstvu, vazduh u gradu bi bio čistiji
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!