Šabački proizvođač ambalaže probio se na tržište kafe s kesicom kroz koju se oseća miris. Napredak u proizvodnji folija za prehrambenu robu počeo je kada je kupio mašinu vrednu milion evra
Proizvodnja hrane pokazala se kao jedna od najvažnijih „prilika“ Srbije u trgovini sa Evropom i svetom, pa veći broj domaćih prehrambenih proizvođača poslednjih godina beleži rast prihoda od izvoza. Jedan od uslova za ulazak domaćih prehrambenih proizvoda na strana tržišta je adekvatno pakovanje, koje ispunjava stroge evropske sanitarne i standarde kvaliteta. Šabačka firma COMEX je još pre nekoliko godina u ovome videla svoju veliku šansu.
„Proizvodimo fleksibilnu ambalažu od višeslojnih sintetičkih materijala napravljenih kombinovanjem poliestra, polipropilena, polietilena, poliamida i drugih. Kombinovanjem ovih slojeva kupcima nudimo najbolja barijerna svojstva za čuvanje prehrambenih artikala“, kaže za „Vreme“ Živorad Arsenović, direktor i vlasnik COMEX-a, jednog od najznačajnih domaćih proizvođača ambalaže. Arsenović objašnjava da je ova firma sa oko pedeset zaposlenih pre svega štamparsko preduzeće, koje je pre mnogo godina shvatilo da će tržište prehrambenih artikala doživeti ekspanziju, pa se specijalizovala za štampanje zaštitnih folija za prehrambenu robu. „Pre šesnaest godina počeli smo da radimo sa jednom mašinom koju sam kupio jeftino i nazvao je Gutenberg, jer je bila toliko stara da je izgledalo kao da je iz tog doba. Od tada smo mnogo napredovali, tako da sada imamo nove mašine koje rade po novim tehnologijama“, kaže Arsenović i navodi da COMEX sada poseduje tehnologiju na evropskom nivou, zahvaljujući i novoj mašini, vrednoj milion evra, koju je kupio pre nekoliko meseci. Ova investicija je šabačkoj firmi omogućila da domaćim i stranim kupcima ponudi ambalažu koja obezbeđuje duži rok trajanja i viši kvalitet proizvoda koje čuva.
IGRASLOJEVIMA: „Nova ambalaža ima više slojeva: poliester, zatim aluminijumsku foliju i onda, na unutrašnjoj strani, polietilen koji je i sam sastavljen iz tri sloja. Krajnji proizvod je toliko slojevit da već možemo da se, što kažu ‘igramo’, i u tom smislu da kupcima izlazimo u susret“, priča Arsenović. Sva nova ambalaža ispunjava stroge kriterijume koji se odnose na prolaz vodene pare, razmenu kiseonika, propuštanje ultraljubičastih zraka i na ostale parametre čije ispunjenje kupci traže. Jedan od specijalnih prozvoda je zaštitna folija koja sprečava razmenu gasova na štetu proizvoda, odnosno propušta gasove samo u jednom pravcu. Ovu foliju koriste pojedini domaći proizvođači kafe, jer omogućava da gasovi izlaze kroz ambalažu, a da istovremeno ne mogu da uđu unutra, zbog čega kafa može da „miriše kroz kesicu“ a da miris ne „ispari“.
U COMEX-u se ipak na ovome ne zaustavljaju, pa direktor kaže da su u planu još neke investicije koje će pomoći da se ova nova tehnologija bolje iskoristi. „Planiramo da prethodnu investiciju zaokružimo jednom ‘još novijom’, koja bi ovoj prvoj obezbedila iskorišćenje kapaciteta od sto odsto, što će praktično zaokružiti tehnološki ciklus. To ćemo najverovatnije ostvariti ove godine.“ Arsenović objašnjava da je tu reč o filmovima koji su tehnički savršeniji i sa boljim svojstvima nego dosadašnji. „Verujem da će nam to dodatno poboljšati poziciju na tržištu. Time postavljamo lestvicu na novu visinu“, kaže Živorad Arsenović.
KONKURENCIJA: Kupci za koje COMEX godišnje proizvede oko 1200 tona ambalaže, uglavnom su domaće firme, među kojima su najveće Pionir, Svisslion i Drenik. Oko četvrtina proizvodnje se izvozi, najviše u zemlje u okruženju (Hrvatska, Makedonija i BiH), ali je odnedavno počeo izvoz i u Veliku Britaniju. „U Britaniju izvozimo tek oko pola godine, ali se već pokazalo da smo konkurentni i po kvalitetu i po ceni, tako da od tog izvoza očekujemo dobre rezultate“, kaže direktor. On smatra da se konkurentnost domaćih proizvoda, uz sličnu tehnologiju kao na Zapadu, zasniva na nižoj ceni radne snage i jeftinijoj energiji. „U konkurenciji sa stranim firmama iz regiona mi imamo određene prednosti. Radimo na istim mašinama, a imamo jeftiniju radnu snagu – zato ne vidim u čemu to oni nas mogu da pobede“, zaključuje Arsenović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!