img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pet Putina

19. septembar 2007, 18:55 Boris Varga, dopisnik BBC-ja za Jugoistočnu Evropu
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da trenutno postoji pet potencijalnih "naslednika" na njegovo predsedničko mesto. Jedan od njih mogao bi biti novoimenovani premijer Ruske Federacije Viktor Zubkov

Još jedno iznenađenje na ruskoj političkoj sceni: prošle nedelje premijer Rusije Mihail Fradkov podneo je ostavku, a samo nekoliko sati kasnije na njegovo mesto predsednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Viktora Zubkova, bivšeg direktora poljoprivrednog dobra, činovnika i finansijskog „bezbednjaka“. Imenovanje novog premijera odigralo se samo nekoliko meseci pre parlamentarnih i predsedničkih izbora kada se, ne samo u Rusiji već i kod njenih rivala, svi pitaju ko će biti, popularno nazvano, „naslednik“ jednog od najuticajnijih svetskih lidera današnjice – Vladimira Putina. Ruski politički establišment blizak Putinu tvrdi da je, iako malo poznat javnosti, Viktor Zubkov prava ličnost ne samo za premijera već i potencijalni kandidat za predsednika Rusije. S druge strane, neki analitičari tvrde da su učestale političke intrige oko Kremlja vezane za „naslednika“ ne samo priča za medije i birače, već i potcenjivanje demokratskih vrednosti.

CARSKO NASLEĐE: Vladimir Vladimirovič u Kremlju i novi „naslednik“ Viktor Aleksejevič Zubkov

PREMIJER: Sada već bivši premijer Mihail Fradkov o svojoj ostavci izvestio je predsednika Putina u sredu za vreme susreta u Kremlju, s obrazloženjem da tim gestom, neposredno pre važnih političkih događaja, parlamentarnih i predsedničkih izbora, želi da predsedniku Putinu ustupi uticaj na kadrovsku politiku u Rusiji. Putin je pozitivno prihvatio odluku Fradkova, tvrdeći da će ona imati veliki uticaj na predstojeće izbore i formiranje budućih struktura vlasti.

Ruska Duma je potvrdila kandidaturu Viktora Zubkova: „za“ je glasalo više od dve trećine (381 od 450 poslanika), „protiv“ 47 iz Komunističke partije, a „suzdržanih“ je bilo 8 poslanika iz partije Rodina. Komunisti su odmah nakon predloga kandidature najavli da će glasati protiv Zubkova, jer im „ne odgovara način na koji vlada vodi ekonomiju“.

Nakon potvrde premijerskog mandata Zubkov je u razgovoru sa novinarima najavio kadrovske promene u ruskoj vladi i „nije isključio“ da će se kandidovati na predsedničkim izborima koji su u Rusiji planirani za mart 2008. godine.

Paralelno sa imenovanjem premijera Zubkova, predsednik Vladimir Putin izjavio je da se za poslednjih godinu i po dana u Rusiji pojavilo najmanje pet osoba koje mogu ozbiljno da pretenduju na mesto predsednika Rusije, ali nije naveo njihova imena. Putin i ovaj put nije saopštio ime svog „predsedničkog favorita“, s tim da je prethodno najvio da se svi „potencijalni kandidati“ već odavno pripremaju za predsedničku trku. Kada je reč o novoimenovanom premijeru, Putin i Zubkov su stari poznanici (vidi okvir), a Vladimir Vladimirovič je samo kratko prokomentarisao da Viktor Aleksejevič „do izbora treba da se potrudi“. Putin je rekao da neće biti nikakvih „naslednika“, ali u tu izjavu malo ko je poverovao, barem što se tiče predstavnika medija. Putin je više puta ponovio da ne želi da se zbog njega menjaju zakonski akti, kako bi mogao na predstojećim izborima da se kandiduje po treći put, ali nije isključio takvu mogućnost kada se za to steknu uslovi na predstojećim predsedničkim izborima tek 2012. godine.

Prema mišljenju ruskog nezavisnog Instituta političkih istraživanja, „tajanstvena petorka“ mogućih „naslednika“, o kojima je govorio Putin, su dva prva zastupnika premijera Sergej Ivanov i Dimitrij Medvedev, zatupnik premijera Sergej Nariškin, glava Ruske železnice Vladimir Jakunjin i novoimenovani premijer Viktor Zubkov.

NASLEDNIK: Poznavaoci ruske političke scene smatraju da su promene u vrhu izvršne vlasti Ruske Federacije bile sasvim očekivane. Samo što niko nije očekivao da će to biti javnosti nepoznati činovnik sa malim političkim iskustavom Viktor Zubkov.

U Rusiji se do sada na neki način smatralo savremenim političkim običajem da osoba koja je bila imenovana za premijera postane i potencijalni kandidat za mesto predsednika Rusije. Na isti način je 1999. godine Vladimir Putin od strane Borisa Jeljcina bio imenovan sa pozicije direktora Federalne službe državne bezbednosti Ruske Federacije na premijersko mesto, da bi posle njegove iznenadne ostavke za Novu 2000. godinu bio predložen za „naslednika“, što je toliko uticalo na izbornu volju ruskih birača da je kroz nekoliko meseci, u martu iste godine, do tada takođe ne mnogo popularan Vladimir Vladimirovič Putin, u prvom krugu predsedničkih izbora osvojio skoro 53 odsto glasova. Sličan mehanizam rotacije političkih funkcija primenjen je ove godine u Čečeniji, kada je od strane Putina za predsednika te nemirne kavkaske republike bio predložen i izabran premijer Ramzan Kadirov.

Način promovisanja predsedničkog kandidata u Rusiji razrađen je krajem devedestih od strane uticajnih ekonomsko-političkih elita. Najteže je išlo sa traženjem „naslednika“ prvom ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu koje je trajalo skoro ceo njegov drugi mandat (1996–2000) od premijera Černomirdina, preko Kirijenka pa sve do Putina.

Značajan broj političkih analitičara pita se šta bi trebalo da znači imenovanje novog premijera Zubkova, nepoznatog aparatčika koji nije iz redova političara, ako se ima u vidu da je mesto „naslednika“ poslednjih meseci detaljno pripremano za dva navodna „mega“ kandidata, potpredsednika vlade Sergeja Ivanova i Dimitrija Medvedeva koji se svakodnevno pojavljuju sa predsednikom Putinom u medijima i kojima zbog toga neprestano raste politički rejting. Ono što se može odmah primetiti kod navodno trećeg Putinovog „miljenika“ jesu njegove godine. Naime, upravo dan nakon stupanja na dužnost premijer Viktor Zubkov je napunio 66 godina, i daleko je stariji od Putina koji u oktobru puni 55, i od potencijalnih Putinovih „naslednika“ – Ivanova koji je napunio 54 i Medvedeva koji je od njih najmlađi sa 52 godine.

Ako se zna da pozicije prvih zastupnika premijera Ivanova i Medvedeva podržavaju ne suprotstavljene, ali ipak različite političko-ekonomske grupe bliske Kremlju, pitanje je šta je sa premijerom koji je, kako pišu mediji, preko noći izvučen niotkuda.

U Putinovim političkim „rebusima“ i imenovanju Zubkova za premijera neki mediji vide taktiku da se prvenstveno utiče na izbornu volju birača na parlamentarnim izborima koji su u Rusiji planirani za decembar ove godine, dok se pojedini mediji vraćaju Putinovim izjavama da nije isključeno njegovo ponovno kandidovanje za predsednika 2012. godine, kada bi, ako profunkcioniše uhodani mehanizam izbora šefa države po principu „premijer-predsednik“, Zubkov bio „zreo“ za penziju.

PREDSTAVA: Mnogo je analitičara koji smatraju da su promene u vrhu ruske države ništa drugo do predstva za medije i birače. Nije malo ni onih koji tvrde da je izbor birokrate na mesto premijera koji je biračima pa i njihovim posrednicima parlamentarcima nepoznat, svojevrsno ruganje demokratiji.

Zapadni mediji suzdržano komentarišu da se o „nasledinicima“ Putina najmanje pitaju sami građani Rusije. BBC je komentarisao da je imenovanje novog ruskog premijera bilo u skladu sa profesijom Putina i da je poput „tajne operacije“ preko noći operativno „odrađen posao“.

Svi se slažu jedino u tome da se na političkoj sceni Rusije ništa stihijski ne odigrava, te da je svako „iznenađenje“ dobro osmišljeno od strane Kremlja i uticajnih krugova. Nesporni Putinov autoritet prisutan je svugde, svaki političar o kome mediji govore kao o mogućem kandidatu za predsednika ćutljivo stoji u senci Vladimira Vladimiroviča. A malo je vremena da se do predsedničkih izbora u Rusiji „iznenada“ pojavi, pa čak i kao dobro izreklamirana medijska ličnost, osoba koja bi ostavila utisak jačeg političara od Putina.

Najstariji "naslednik"

Viktor Aleksejevič Zubkov je primeran građanin SSSR i Ruske Federacije, marljiv radnik i čovek koji je stekao iskustvo radeći kao činovnik na rukovodećim pozicijama najviše u oblasti privrede i ekonomije. Viktor Aleksejevič rođen je 15. septembra 1941. godine u malom selu na srednjem Uralu. Završio je Poljoprivredni institut u Sankt Peterburgu sa zvanjem kadidata ekonomije (prvi stepen doktora nauka u bivšem SSSR). Jako mlad, sa 18 godina, počeo je da radi kao bravar i rudar. Nakon nešto manje od deset godina (1967) zauzima prvo rukovodeće mesto zamenika direktora jednog od sovhoza (poljoprivredno dobro) u tadašnjoj Lenjingradskoj oblasti (Sankt Peterburg), posle čega zauzima niz rukovodećih položaja u oblasti privrede i poljoprivrede. Funkcije u državnoj administraciji Zubkov zauzima nakon raspada SSSR, kada je do sredine devedesetih radio u administraciji gradske kuće Sankt Peterburga u oblasti međunarodnih odnosa. Upravo na toj funkciji počela je aktivna saradnja sa Vladimirom Putinom koji mu je od 1991. bio godinu dana šef u Komitetu spoljnjih poslova. Od polovine devedesetih Zubkov je radio u raznim poreskim službama da bi od 2004. godine postao rukovodilac Rosfinmonitoringa (Federalna služba finansijskog monitoringa Ruske Federacije), odeljenja koje se bavi pitanjima bezbednosti, borbe sa organizovanim kriminalom i suzbijanjem pranja novca. Viktor Zubkov je od 1999. do 2004. bio visokopozicionirani činovnik u Ministarstvu za porez i Ministarstvu finansija. Od imena „pet“ potencijalnih Putinovih naslednika koje je objavio ruski Institut političkih istraživanja (Sergej Ivanov, Dimitrij Medvedev, Sergej Nariškin i Vladimir Jakunjin), Viktor Zubkov je najstariji, od Putina čak 11 godina. Oženjen je, ima ćerku koja je udata za ministra odbrane Ruske Federacije Anatolija Serđukova, što kod nekih novinara dodatno potvrđuje sumnje u postojanje takozvane „interesne porodice“ u ruskoj politici.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Železnica

23.april 2026. B. B.

Sudar vozova u Danskoj, povređeno 17 osoba – četiri u kritičnom stanju

Nesreća se dogodila oko oko 40 kilometara severno od Kopenhagena

Nemačka

23.april 2026. Nina Verkhojzer (DW)

Istorijska vojna strategija: Ruska i ostale pretnje

Nemačka vojska je usvojila strategiju koja opisuje Rusiju kao „najveću i najneposredniju pretnju u doglednoj budućnosti“ za nemačku i transatlantsku bezbednost

Društvene mreže

23.april 2026. B. B.

Turska zakonom zabranila društvene mreže mlađima od 15 godina

Turska je odlučila da mlađi od 15 godina neće moći da koriste društvene mreže. Mnoge zemlje planiraju slično, a Australija već sprovodi takav zakon

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure