img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheološki lokalitet Gamzigrad

Palata iz davnina

11. oktobar 2007, 01:37 Darinka Mihajlović
Copied

Ni ove godine kada je konačno stigao davno očekivani upis carske palate Feliks Romulijane na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, nema dovoljno novca za istraživanje, konzervaciju i prezentaciju ovog dragocenog arheološkog lokaliteta

Nova članica Uneskove Liste svetske kulturne i prirodne baštine – Gamzigrad-Romuliana, Galerijeva palata – osim što treba da postane otkriće za turiste iz celog sveta, veliki je izazov u budućnosti i za istraživače. Letošnja iskopavanja van bedema koji okružuju carsku palatu „Feliks Romulijana“, ali i istraživanja unutar Galerijeve rezidencije, potvrđuju navode stručnjaka da ovaj lokalitet još toliko toga ima da kaže o dobu rimske tetrarhije, ali i vekovima pre i posle ovog perioda.

ISKOPAVANJE U GAMZIGRADU: Geofizička mapa lokaliteta

(E nema uvećane! Slike)

Značaj Romulijane u kontekstu drugih kasnoantičkih palata na kulturnom i političkom prostoru antičkog Rima (Dioklecijanova palata u Splitu, Rimska vila u Kazaleu na Siciliji), upravo je u tome što ona arheolozima i drugim stručnjacima pruža priliku za dalja nesmetana istraživanja bilo kojeg dela svog prostora. Gamzigradski kompleks, dovoljno udaljen od savremenih graditeljskih objekata, poput neke velike retorte čuva vreme i materijalne dokaze intenzivnog života od praistorije do srednjeg veka. Tu mogu da se istražuju slojevi koji su potpuno netaknuti, a toga ima vrlo malo u Evropi, posebno na tako značajnim lokalitetima, kaže za „Vreme“ magistar Sofija Petković, istraživač-saradnik Arheološkog instituta u Beogradu. To da ni ove godine, kada je konačno stigao davno očekivani upis na listu svetske kulturne baštine, nema dovoljno novca za istraživanje, konzervaciju i prezentaciju, ostavićemo za kraj ovog teksta.

OVOGODIŠNJA ISKOPAVANJA: U okviru redovnih iskopavanja stručnjaka Arheološkog instituta i arheologa Narodnog muzeja u Zaječaru, krajem avgusta i početkom septembra, nastavljena je i realizacija međunarodnog projekta istraživanja srpsko-nemačkih stručnjaka, koji je započeo 2004. godine, a trajaće do 2009. Uz relevantne srpske institucije, sa nemačke strane u ovaj posao uključeni su: Nemački arheološki instituti u Farnkfurtu na Majni i u Berlinu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i arheologiju oblasti Tiringije u Vajmaru i Zavod za geofiziku Lorenc u Berlinu. Novo i značajno jeste to što se ova istraživanja rade geofizičkim metodama koje daju mogućnost ciljanih i vrlo preciznih iskopavanja radi očuvanja integriteta kulturnog dobra, što je i preporuka svetske organizacije pod čijom zaštitom je sada lokalitet. Geomagnetskim i geoelektričnim merenjima snimljen je širok prostor južno, zapadno i severno od utvrđenja Galerijeve palate. Od prve godine saradnje, na ovaj način dobijeni su izuzetni rezultati, potvrđeni sondažnim arheološkim istraživanjima. Možda najznačajniji objekat, istražen ovog leta severno od bedema utvrđenja, jeste kružna građevina, prečnika oko 40 metara, koja po obodu ima prsten sa 16 zidanih stubaca (baza 2×2 m), koji su nosili monumentalni kružni peristil. U središtu tog objekta nalazila se građevina kružne osnove sa masivnom bazom od lomljenog kamena vezanog krečnim malterom. Gornji deo centralne konstrukcije je uništen pljačkanjem još u antičko doba i obradom zemljišta u novije vreme. Istraživačima je najzanimljivija bila šupljina u unutrašnjosti baze centralne građevine, koja je nađena ispunjena šutom prilikom upada pljačkaša. „Ipak, namena građevine za sada je nejasna“, ističe Sofija Petković, koja je i jedan od rukovodilaca srpsko-nemačkih istraživanja zajedno sa prof. dr Mihailom Milinkovićem sa Filozofskog fakulteta i koleginicama iz Frankfurta i Berlina – dr Gerdom Zomer fon Bilov i dr Urlike Vulf-Rajdt. „Ova građevina mogla je biti carski mauzolej, hram (najverovatnije posvećen nepobedivom suncu, Sol Invictusu) ili baza monumentalnog spomenika posvećenog nekoj od vojnih pobeda rimskog carstva. Građevina je zidana opekama sa pečatom Legije IV Flavije, čiji je logor bio u Singidunumu, a čije prisustvo do sada nije ustanovljeno u Romulijani.“

U blizini ove građevine van palate, sondiran je i akvadukt, čija je trasa snimljena geofizičkom prospekcijom u dužini od 300 metara, a čiji je jedan krak ustanovljen ranijim istraživanjima u severozapadnom delu palate.

Osim iskopavanja, tokom ovogodišnje kampanje nastavljena su i geofizička snimanja, koja su donela nove izvanredne rezultate. Duž severnog bedema konstatovane su građevine rimskog naselja nastalog pre podizanja Galerijeve palate, koje je, pretpostavlja se, i rodno mesto cara Galerija, pominjano u istorijskim izvorima. Istočno od sondirane kružne građevine snimljene su dve simetrične „kule“ (6×6 m), najverovatnije ostaci kapije, kao i tragovi puta koji je vodio od jugoistoka ka zapadu. Severoistočno od utvrđenja snimljena je osnova rimske žitnice, najveće do sada konstatovane u Srbiji – dužine preko 100 metara i širine 25 metara. Zapadno od bedema palate snimljena je crkvena građevina, sa ogradnim zidom velikih dimenzija. Jugozapadno od utvrđenja, na mestu ranije istražene žitnice iz IV veka, snimljeni su i dodatni delovi ovog kompleksa, niz većih i manjih prostorija koje su mogle služiti kao skladišta ili dućani.

Naša sagovornica kaže da „sve to potvrđuje da ovde ni iz daleka nije sve otkriveno. Zanimljivo je da su rimske građevine ukopavane u praistorijski sloj, bronzanodopskog perioda kao i starčevačke kulture starijeg neolita, do sada prvi put ustanovljene u dolini Timoka. Zato smo i sve sigurniji u pretpostavci da mesto gde je Galerije rođen, uopšte nije bila neka vila rustika ili neko poljoprivredno malo mesto gde je njegova porodica radila. Čak i podatak da je on u vojsci imao taj pogrdni naziv ‘armentarijus’ (govedar), očigledno nema toliko veze sa njegovim rodnim mestom koje je bilo jedno urbano naselje.“ Zahvaljujući geofizičkim snimanjima, na mapi se vidi da je utvrđenje palate preseklo na neki način to veliko naselje, čiji se ostaci nalaze i u dubljim slojevima unutar palate. Galerije je gradio svoje terme u palati, na nekom velikom objektu, najverovatnije isto termama jer postoji sistem kanala koji je odvodio i dovodio vodu u toj starijoj građevini. Na termama je nađena olovna sifonska cev, a ako se zna da su Rimljani pravili te olovne cevi na akvaduktima samo do II veka, znači da je tu bilo naselje koje je imalo vodovod pre gradnje Galerijeve palate.

Na tragu rodnog mesta imperatora istraživači će biti i u naredne dve godine kada se nastave geofizička snimanja van palate. Time će postojeća slika o ovom arheološkom nalazištu postati jasnija, a možda i u izvesnoj meri različita od sadašnje.

GALERIJEVE TERME: Sredinom septembra, nakon odlaska nemačke ekipe, istraživanja su se nastavila unutar jugoistočnog dela palate, na pominjanim Galerijevim termama. Ovo je treća godina kampanje na ovom prostoru koji je takođe veoma zanimljiv za istraživanje budući da je profil koji je kopan sada visok gotovo četiri metra, a ima sedam faza života na Romulijani – od sredine III pa sve do XI veka. Namera da se vidi dokle sežu tragovi ljudskog delovanja i ovde je dala nalaze grnčarije iz bronzanog doba, a ispod se javlja sloj sa starčevačkom kulturom.

„Nažalost“, dodaje Sofija Petković, „zbog ograničenih sredstava, u ovoj jednomesečnoj kampanji, mi samo saniramo naša iskopavanja koja su ovde ostala od 2005, ali bez obzira na to opet smo dobili izuzetne rezultate. Istražili smo jedan objekat koji je najverovatnije srušen u hunskoj najezdi 441. godine sa kompletnim inventarom koji se tu našao kada je ona bila uništena.“

Maja Živić, kustos arheološke zbirke Narodnog muzeja u Zaječaru, ističe da je najveći broj nalaza iz ovog objekta, napravljen od jelenjeg roga, koji je u to vreme kasne antike i rane vizantije na neki način bio pandan današnjoj plastici. Od njega su se lako izrađivali češljevi, kutijice (pikside), drške. Tu su nađene i lampe sa dva gorionika, koje nisu tako česte; novac cara Valentijana; bronzana fibula sa posuvraćenom stopom i još dosta nalaza na osnovu kojih bi mogao da se rekonstruiše način tadašnjeg života.

Zbog poštovanja ugovora sa nemačkim istraživačima na zajedničkom projektu, i veoma malih sredstava koja država odvaja za istraživanja na Romulijani, srpskim kolegama je i ove godine ostalo novca tek za jednomesečni rad. Ako se zna da arheolozi u toku godine na iskopavanjima realno mogu da provedu četiri do pet meseci, onda njihov petogodišnji plan da jugoistočni sektor palate dovedu na nivo istraženog, konzerviranog i spremnog za prezentaciju, ovakvim tempom može da se produži na deset do petnaest godina.

Zato ne čudi kada se posetioci pitaju kada će na Romulijani moći da razgledaju nešto novo, što im nije već decenijama pred očima. Umesto njih postavićemo to pitanje odgovornima kada Romulijana zvanično dobije obeležja da je u društvu svetskih kulturnih dobara pod zaštitom Uneska, što je trebalo da se desi u petak, 11. oktobra, ali je u međuvremeno odloženo do daljeg.

Ili možda svečanost nije za takva pitanja?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Konkursi za kulturu

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Očekivano: Ristovski i Aja Jung su pobednici konkursa Pokrajine i Novog Sada

Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti

Vesti iz Pokrajine

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Kultura odlazi iz Vojvodine i Novog Sada

Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neka

Narodno pozorište

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće

Kultura sećanja

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Gradske mašine kopaju po Slobodištu, a Đurđević Stamenkovski priča o njegovom značaju

Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju

Beogradska filharmonija

13.jun 2026. Sonja Ćirić

„Fortissimo“ Beogradske filharmonije bez koncerta posvećenom Zoranu Đinđiću

Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure