img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. новембар 2007, 02:01 Priredio: M. Savić
Copied

Moskva: Doživotna kazna

Moskovski sud osudio je u ponedeljak Aleksandra Pičuškina, poznatog kao „manijak iz Bicevskog parka“ na doživotnu robiju zbog ubistva 48 osoba i tri pokušaja ubistva. Pičuškinu je određena i mera prinudnog psihijatrijskog lečenja. Sud je ocenio da je kriv i da ne zaslužuje saosećanje. Odbrana je tražila da bude proglašen nevinim za 18 ubistava i zatražila zatvorsku kaznu od 25 godina zatvora. Sam Pičuškin na sudu je izjavio da je ubio 60 osoba. Moskovski tužilac Jurij Semin izjavio je da je Pičuškin dobio zasluženu kaznu i podsetio da u Rusiji smrtna kazna nije ukinuta, ali da je na njeno izvršenje stavljen moratorijum 1996. Ukazao je da istraga radi na dokazivanju njegove krivice za još 11 ubijenih. Seriju ubistava Pičuškin je izvršio u Bicevskom parku, na jugozapadu Moskve, tako što se sa žrtvama najpre upoznavao, pozivao ih u park, gostio alkoholnim pićem i napijao, da bi ih na kraju ubijao. Većina njegovih žrtava bili su stariji muškarci, mada je priznao da je ubio i tri žene. Prvo ubistvo izvršio je 1992. godine, kada je ubio svog druga jer je odbio da zajedno sa njim ubija ljude. U početku je svoje žrtve ubijao tako što bi ih davio u kanalizaciji. Od 2002. počinje da se služi pištoljem kućne izrade, da bi poslednjih 14 ubio čekićem. Veliki broj žrtava ubio je na velikoj šahovskoj tabli u parku. Nije se čak trudio ni da sakrije njihova tela. Uhapšen je 2006. Na poslednjem ročištu prošle nedelje izjavio je: „Samo ja sam odlučivao o sudbini šezdesetoro ljudi… bio sam sudija, tužilac i egzekutor.“ Tokom šestonedeljnog suđenja, između ostalog, pomenuto je da je Pičuškin imao psihičke probleme u detinjstvu, ali i da su oni navodno kasnije prestali. Navodi se i da je na poslu opisivan kao dobar radnik i pristojna osoba. Šta ga je navelo da postane masovni ubica, ostalo je skriveno. On sam je tokom suđenja izjavio da je prvo ubistvo bilo „kao prva ljubav, nezaboravno“. Pre Aleksandra Pičuškina, najozloglašeniji ruski masovni ubica bio je Andrej Čikatilo, koji je u Rostovu ubio 53 osobe, većinom žene i decu. On je osuđen i pogubljen 1994.


Islamabad: Samoubilački napad

Sedam osoba je poginulo, dok je 11 povređeno u samoubilačkom napadu u utorak u Ravalpindiju, na severozapadu Pakistana. U Ravalpindiju se nalazi i komanda pakistanske vojske, a u okviru tog kompleksa i kancelarija predsednika Perveza Mušarafa. Napad je izvršen u blizini Glavnog štaba, a u to vreme i Mušaraf se nalazio u svojoj kancelariji, ali nije povređen. Meta bombaša bio je kontrolni punkt pakistanske policije. U eksploziji su, uz ostale, poginula i dva policajca i dva vojnika. To je bio treći samoubilački napad u Ravalpindiju u poslednja dva meseca. Pretpostavlja se da je ovaj kao i ostali samoubilački napadi koji potresaju Pakistan, delo islamističkih militanata, koji se protive režimu predsednika Perveza Mušarafa, kao i stavovima bivše premijerke Benazir Buto, koja se nedavno vratila u Pakistan iz samoproklamovanog egzila. Predsenik Mušaraf spada u najodanije američke saveznike u borbi protiv terorizma, a sličan stav zauzima i Buto. Tenzije u zemlji jako su se zaoštrile u poslednjih nekoliko meseci.


Mogadiš: Gusarenje

Somalijski pirati oteli su južnokorejski tovarni brod sa 22 člana posade u noći između ponedeljka i utorka u blizini luke u Mogadišu, koju obezbeđuje mirovni kontingent Afričke unije. Samo dan ranije otet je jedan japanski brod. Padi Akunda, predstavnik mirovnjaka Afričke unije, izjavio je da su brod oteli „isti ljudi koji su trebali da ga bezbedno dovedu do dokova“. On je dodao i da su pirati tražili otkup od 15. 000 dolara za japanski brod. Sudbina južnokorejskih mornara još uvek je nepoznata, ali je objavljeno da je brod istovaren pre otmice.

Somalijska obala važi za najrizičniju uz indonežansku; od 16 prijavljenih otmica brodova ove godine, 11 je oteto na istoku Afrike. Prema izveštaju Međunarodnog pomorskog biroa, ove godine zabeleženo je ukupno 198 incidenata u koje su umešani moderni gusari, što je znatno povećanje u odnosu na isti period prošle godine, kada ih je bilo 174. U izveštaju se savetuje trgovačkim brodovima da plove najmanje 200 nautičkih milja daleko od somalijske obale. Gusari najčešće zauzimaju brodove iznenadnim napadima brzim motornim čamcima.


Jerusalim: Olmert bolestan

Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je novinarima na iznenadnoj konferenciji za novinare u ponedeljak da će se podvrgnuti operaciji raka prostate u narednom periodu. Olmert je dodao i da je rak rano otkriven i da ne bi trebalo dugo da odsustvuje sa posla. Lekari koji su ga pregledali i koji su takođe odgovarali na novinarska pitanja, izjavili su da je reč o rutinskoj operaciji, i da u ovoj fazi razvoja tumora nema opasnosti za premijerov život. On bi trebalo do kraja nedelje da redovno obavlja svoje dužnosti, a izjavio je i da će otputovati u Anapolis na Bliskoistočnu konferenciju koju organizuju SAD, kada ona bude održana. Iako kao premijer nema obavezu da javno govori o svom zdravstvenom stanju, Olmert je izjavio da to čini u duhu otvorenosti. U Izraelu je zdravstveno stanje premijera i najviših zvaničnika uopšte jako osetljiva tema, posle moždanog udara koji je doživeo bivši premijer Arijel Šaron u januaru prošle godine. Vlada Ehuda Olmerta ima jako nizak rejting praktično od svog osnivanja, ali izraelski list „Haarec“ navodi da je on od poslednje premijerove izjave naglo počeo da raste. Olmert se često nalazio na udaru kritika zbog načina na koji je vođen sukob sa Hezbulahom u Libanu prošle godine, ali i zbog korupcionaških skandala u koje su bili umešani članovi vlade, pa i sam premijer. On se nalazi pod istragom nakon što je kontrolni organ vlade zaključio da je Olmert svoju kuću u Jerusalimu platio 325. 000 dolara manje od njene tržišne vrednosti. Osim toga, Olmert se uoči puta u Anapolis nalazi i pod pritiskom ortodoksnih verskih partija iz vladajuće koalicije koje prete da će oboriti vladu, ukoliko premijer pristane na ustupke Palestincima, naročito u pogledu budućeg statusa Jerusalima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure