

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


"Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora"


Vest da je sistem zonskog parkiranja u Beogradu sa centralne gradske zone proširen i na delove Novog Beograda, Zemuna i pojedine ulice u centru grada samo je na prvi pogled iznenađujuća. Svako ko se poslednjih godina vozio kroz glavni grad i pokušao da nađe parking mesto u nekoj od prometnijih gradskih zona morao je biti svestan da se postojeće stanje mora na neki način promeniti.
Za to je možda najbolji primer Novi Beograd, koji se za nekoliko godina od „velike spavaonice“ pretvorio u poslovni i finansijski centar Srbije. Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd, za „Vreme“ kaže: „Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu u proteklom periodu i dolasku brojnih kompanija, broj zaposlenih se povećao za 45.000. Trenutno se gradi preko milion kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora.“ Ove promene su nužno dovele do potrebe za povećanjem broja parking mesta. „Opština je uradila analizu po kojoj nedostaje oko 4500 parking mesta. U saradnji sa mesnim zajednicama i Gradom, napravljen je predlog za izgradnju 4700 mesta na 208 lokacija, uglavnom duž internih saobraćajnica, kao i stavljanje u funkciju garaža u blokovima 44 i 37. Osim toga, u planu je rekonstrukcija ‘uskog grla’, ispod nadvožnjaka u Jurija Gagarina, a ovih dana počinje izgradnja Vojvođanske ulice, koja će postati moderan bulevar i time će zakružiti saobraćajni prsten Novog Beograda. I pored toga Parking servis je prinuđen da u centralnim zonama uvede sistem naplate, što se u gradu pokazalo kao efikasno rešenje“, kaže Ožegović.
U novim zonama će se parkiranje obavljati po modelu zonskog parkiranja, ali će pomenuta zona biti bez vremenskog ograničenja, što znači da će vozači moći da plaćaju onoliko sati koliko to žele, u okviru radnog vremena parkirališta. Započeti sat će koštati 21,5 dinara, dnevna karta 190, a vozači neće plaćati duplu cenu ukoliko u istoj zoni menjaju mesta parkiranja. Parkiranje u zonama u kojima ne postoji ograničenje vozači će plaćati SMS-om, kupovinom karte na kioscima ili kod inkasanta. Od 3. do 9. marta u ovim zonama važiće probni period, a naplata zvanično počinje od 10. marta.
Najuži centar Beograda je 2003. godine podeljen na tri zone. U crvenoj zoni je parkiranje dozvoljeno sat vremena, u žutoj dva, u zelenoj tri sata. Da je proširenje tog zonskog sistema neminovnost koja će olakšati parkiranje smatraju stručnjaci Saobraćajnog fakulteta, predstavnici Gradskog sekretarijatu za saobraćaj i Parking servisa. Branko Arsenijević, PR Parking servisa, za „Vreme“ kaže da Parking servis ne očekuje značajniji porast prihoda od sadašnjeg proširenja sistema zonskog parkiranja, jer će se on primenjivati na opštim parkiralištima na kojima se naplata i ranije vršila preko inkasanata, ali da će kontrola naplate sada biti bolja. Arsenijević kaže da se očekuje da radne grupe Skupštine grada donesu propise po kojima će i privatnici koji ispune određene uslove moći da zidaju garaže ispod javnih površina, što je do sada bilo u nadležnosti samo Parking servis, i da će to značajno poboljšati situaciju što se tiče parkiranja.
Praksa zonskog parkiranja postoji i u evropskim metropolama, poput Londona. U Londonu je još odavno zbog saobraćajnih gužvi u centru uveden sistem „Parkiraj i vozi“, u kome vozači automobilom dolaze do oboda centralnih gradskih zona, a posle toga koriste gradski prevoz. Očekuje se da će Beograd uskoro početi da koristi ovaj sistem.
Sudeći po prvim reakcijama građana, proširenje sistema zonskog parkiranja, kao i najava uvođenja sistema „Parkiraj i vozi“, često se dočekuje sa negodovanjem. Slične reakcije dočekale su i uvođenje zona u centru grada 2003. godine, ali rezultati istraživanja koje je u maju i oktobru prošle godine sprovela agencija Stratedžik marketing pokazuju da je više od 70 odsto građana pozitivno ocenilo tadašnji projekat zoniranja.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve