Raul Kastro počinje da sprovodi neke od najavljenih promena, pre svega u pogledu poboljšanja standarda građana, ali analitičari se još uvek ne usuđuju da procene da li se radi o suštinskom zahvatu ili kozmetici za dnevnu upotrebu
DAŠAK PROMENA: Raul Kastro…
Dve nedelje posle inauguracije i obećanog ukidanja nekih „apsurdnih zabrana“, Raul Kastro je počeo da sprovodi promene na Kubi koje su za demokratski svet mali korak, ali za same Kubance i te kako veliki. Ovih dana Kubanci koji imaju para moći će da kupe kompjuter, video, DVD plejer i neke manje aparate za kuću. Zvanično, ovo otvaranje duguje se „poboljšanju energetske situacije u zemlji“, ali svima je jasno da je reč o političkom potezu koji iz perspektive demokratskog sveta izgleda kao kap u moru. Međutim, za one koji do sada nisu imali nikakve mogućnosti za lično korišćene dostignuća moderne tehnologije napredak je veliki. Raul Kastro je tokom perioda u kome je bio v.d. šefa države, odnosno od povlačenja brata Fidela progurao dozvolu za uvoz kompjutera, video-rikordera i DV plejera, aparata koji se do tada nisu mogli kupiti čak ni uz plaćanje carine.
…i prodavnica tehničke robe u Havani
Druga velika novost koja potpada pod Kastrovo obećanje o „zadovoljenju osnovnih potreba stanovništva“ odnosi se na otvaranje hotela i za domaće goste. Dosad su hoteli bili rezervisani isključivo za strance, a objašnjenje je bilo „potreba zemlje za devizama“. Niko se nije bunio što je ta zabrana bila u direktnoj suprotnosti sa članom 43. važećeg ustava koji garantuje svim Kubancima pravo na hotelski smeštaj. Drugo je, naravno, pitanje koliko će i kako Kubanci sa prosečnom mesečnom zaradom od 17 evra moći da koriste pogodnosti za kupovinu jer, recimo, jedan tv-prijemnik košta između 200 i 500 evra, ali to je drugo pitanje. Ovde je reč o teoretskim pravima na nešto što je do sada bilo i teoretski nemoguće…
Pretpostavlja se da će se u početku novim mogućnostima koristiti manje grupe ipak privilegovanih građana (iako na Kubi postoji „sistem jednakosti“), pre svega sportisti i umetnici koji češće putuju, zatim radnici stranih firmi, kao i Kubanci koji primaju novčanu pomoć od rođaka iz inostranstva. Očekuje se da sledeći potezi budu dozvola za korišćenje privatnih mobilnih telefona, liberalizacija putovanja u inostranstvo i dozvola za prodaju nekretnina u privatnom vlasništvu. Iz izvora bliskih kubanskom vrhu saznaje se da će sledeći korak, predviđen za 2008, biti slobodna prodaja klima-uređaja i bojlera, dok će veći kućni aparati, poput električnih šporeta, pećnica, tostera i drugi doći na red sredinom 2010.
Sa posebnim interesovanjem očekuju se najavljene promene u poljoprivredi, odnosno stimuliranje seljaka za veću proizvodnju u sektoru agrara. Zanimljivo je da najavljene promene, od kojih su neke već na snazi a neke u pripremi, nisu nigde objavljene. Građani će za svoje nove „slobode“ saznati usmenim putem, jedan od drugog, lokalni mediji nisu objavili ni slovo, ali je agenciji Rojters, svakako nimalo slučajno, doturen dokument o promenama u standardu građana sa očitom idejom da indirektno, preko inostranstva, poruka stigne do Kubanaca.
Posmatrači su oprezni i niko se ne usuđuje sa sigurnošću da kaže da li je reč o procesu koji bi se mogao nazvati početkom „evolucije revolucije“, ili je ipak reč samo o „šminkanju“ za potrebe dnevne politike. Tek ostaje da se vidi da li će se Raul Kastro usuditi da dublje zađe u sferu ekonomskih promena, odnosno da proba primenu – kako neki očekuju – kineskog ili vijetnamskog privrednog sistema u uslovima izolacije. Velika nepoznanica je i sam Fidel Kastro koji, istina, više formalno ne vlada, ali teško da se bilo koja ozbiljna promena može sprovesti bez njegove saglasnosti. A on, da je hteo da nešto menja, učinio bi to mnogo ranije…
Ipak, svi se slažu da se od nečega mora početi. Kad nemate ništa, i nešto je veliki napredak. Velika većina Kubanaca danas je upravo u takvoj situaciji, a šta misle o promenama i svemu ostalom moći će lično da kažu u pismima uredništvu, jer je partijski dnevnik „Granma“, u kome Fidel Kastro piše svoje kolumne, ovih dana prvi put u istoriji komunističke države otvorio svoje stupce za pisma čitalaca. U kojoj će meri ta pisma biti cenzurisana ili kritički nastrojena prema režimu, opet je drugo pitanje, ali i ovde važi isto: od nečega se mora početi…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrhovni sud SAD je u maju 2018. godine poništio zabranu saveznim državama da legalizuju klađenje na sport. Od tada raste promet kladionica. Amerikanci su tako na legalnom tržištu u 2023. godini uložili 121,06 milijardi dolara. Desetine milijardi dolara obrću i ilegalne kladionice. Ne izostaju prevare i skandali, a integritet takmičenja je doveden u pitanje
Kompanija „Bajtdens“, u čijem vlasništvu se nalazi Tik-tok, saopštila je da ne namerava da prodaje društvenu mrežu nakon što je u SAD usvojen zakon, u skladu sa kojim bi izuzetno popularna video-aplikacija morala da bude prodata ili će biti zabranjena u SAD
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom objave intervjua u kome bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović navodno preti krvnom osvetom. Intervju je proteklih dana izazvao niz burnih reakcija, a neki su ocenili da se radi o zastrašivanju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!