img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

23. jul 2008, 19:23 Pripremio S. Bubnjević
Copied

Nauka: Budžet protiv pomračenja

Ako ste bar jednom igrali slavnu kompjutersku igru Civilizacija ili neku od njenih varijanti, moglo vam se desiti da dobijete svet u kome ćete na nekom ostrvu prilično lagodno razviti svoju virtuelnu naciju, obezbeđujući joj hranu, puteve i šta god još, i to tako da bez mnogo muke i vojnički pobeđujete susede. Ali, ako ste u svemu tome zaboravili da naterate svoje gradove da ulažu u nauku i tehnološki razvoj, oni će se sporije razvijati, da bi onda, odnekud iz tamne zone iskočila dramatično naprednija nacija i progutala vašu.

Srbija, nažalost, već skoro dve decenije postupa kao loš igrač Civilizacije i samo održava zatečeno stanje u naučnoj zajednici, bez obzira na čitav niz skorašnjih reformi i sistemskih odluka, pre svega zbog niskih ulaganja u nauku. Prošle srede je načinjen ozbiljan preokret u ovom pristupu. Novi ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić najavio je da će se do kraja mandata Vlade godišnje ulaganje u nauku upetostručiti i sa sadašnjih 100.000.000, do 2012. godine dostići 500.000.000 evra. To će značiti da će Srbija dostići godišnje ulaganje u nauku i razvoj od jedan odsto bruto nacionalnog dohotka, a sredstva će se obezbeđivati iz republičkog budžeta, ali i iz Pokrajine, lokalne samouprave i međunarodnih fondova.

Samo sedam dana pošto je, uz mesto potpredsednika Vlade i zaduženje da se stara o evropskim integracijama, preuzeo i funkciju ministra nauke i tehnološkog razvoja, Božidar Đelić je u Sava centru održao konsultativni sastanak „Smernice za dalji razvoj nauke i tehnologije u Srbiji“, gde je sa medijima i predstavnicima naučne zajednice razgovarao o ovim finansijskim povećanjima i problemima nauke u Srbiji.

Tom prilikom, sala broj tri u Sava centru bila je krcata. Na Đelićev poziv koji je odlučio da tako, najdirektnije moguće, upozna svoj sektor, odazvali su se predstavnici Srpske akademije nauka, Nacionalnog saveta za nauku, Nacionalnog saveta za obrazovanje, članovi gotovo svih istraživačkih udruženja, kao i predstavnici vodećih Univerziteta i praktično svih instituta iz cele Srbije.

Bilo je na početku izvesne bojazni da se Đelić kao ekonomista, a ne naučnik, neće snaći u nimalo jednostavnim problemima sektora. Međutim, već samo uvodno izlaganje novog ministra pokazalo je da je pažljivo uradio domaći zadatak. „Važno je zaokružiti zakonodavni okvir, a to podrazumeva dopunu Zakona o naučno-istraživačkoj delatnosti“, istakao je Đelić, dodajući da bi do kraja godine trebalo da bude donet i zakon o Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Uz to, Đelić je najavio usklađivanje zarada zaposlenih na univerzitetu i naučnim institucijama, kao i regulisanje nacionalnih penzija za zaslužne naučnike.

Ministar je izneo i niz problema, pre svega oko određivanja prioriteta u koje oblasti ulagati, politike vrednovanja radova i projekata, pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i restrukturiranja Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ u multidisciplinarni park, kao i budućeg zakona o inovacionoj delatnosti. Činjenicu da je 2007. godine u Srbiji registrovano samo 200 naučnih patenata, Đelić je ocenio kao alarmantnu, a posebno što je u njihovoj izradi učestvovalo svega deset zaposlenih u naučnim institucijama, ali nije odgovorio kako će buduća saradnja privrede sa naukom izgledati.

Zapravo, ministar nije rekao ništa o smeru u kom će se kretati nauka u Srbiji, osim da bi želeo da Srbija jednom „dobije i prvog Nobelovca“. Iskoristio je priliku da od prisutnih naučnika čuje njihovo mišljenje o trenutnom stanju i budućim prioritetima, najavljujući da će Ministarstvo u narednih godinu dana, u saradnji sa naučnim institucijama, izraditi strategiju koja će odrediti prioritete ulaganja u nauku.

Obraćanja su ukazala na manje-više poznate probleme u naučnoj zajednici, a jedno od najzanimljivijih pitanja otvorio je Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice Petnica, koji je podsetio da je nauka „deo kulture“ koji je Srbija izgubila, da se ne grade muzeji nauke niti se sistemski razvija naučna pismenost stanovništva, kao i da je bivši režim 11. avgusta 1999. godine pozivao građane „da se sakriju u podrume“ od pomračenja Sunca. To je jedan od glavnih zadataka, zapravo, sa kojim će se novi ministar suočiti. On je rekao da će Ministarstvo osnovati Nacionalni centar za tehnologiju i razvoj. Zaista, takva ustanova bi nauku mogla učiniti prepoznatljivom u Srbiji, a u povratnoj sprezi, i Srbiju prepoznatljivu po nauci.


Komentari:

Dr Sergej Flere


Crna zona: Zagrevanje oko jednog filma

Velike kontroverze u celom svetu izazvao je jedan, naoko običan dokumentarni film o klimatskim promenama, u produkciji kuće Kanal 4. Ovaj dokumentarac pod nazivom The Great Global Warming Swindle preispituje manje-više usvojeno viđenje, koje je svojim stručnim izveštajima potvrdio i Međuvladin panel za klimatske promene, da je čovek izazvao globalno zagrevanje planete. Film se emituje u 21 zemlji i prodaje kao DVD izdanje. Načinjen je kao naročit odgovor na već proslavljeni film Ala Gora An Inconvenient Truth, koji je problem klimatskih promena popularizovao u celom svetu. Blago zaobilazeći naučna saznanja, film iznosi tezu da se klima u poslednjih trideset godina menjala pod dejstvom drugih, sasvim prirodnih faktora i da je pitanje globalnog zagrevanja samo deo političke kampanje. Stručnjaci su oštro kritikovali iznete teze kao propagandu „klimatskih skeptika“, koji imaju jako uporište u protivnicima uvođenja odredbi Kjoto protokola. Prošle nedelje je britansko regulatorno telo OfCom, nešto nalik na naš domaći RRA, objavilo izveštaj u kome oštro, ali ne preoštro, kritikuje Kanal 4 za pristrasnost i neujednačeno prikazivanje svih mišljenja. U međuvremenu jedna grupa ekoloških aktivista u Britaniji lansirala je program „100 meseci za spas zemlje“, koji je nazvan i New deal, po ugledu na Ruzveltov plan oporavka američke ekonomije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure