ROTERDAM: Avion srpske vlade kojime je Karadžić prebačen u Holandiju
Haški optuženik Radovan Karadžić je, nakon trinaest godina skrivanja, u sredu 30. jula oko 4 ujutro, avionom srpske vlade, prebačen u Hag. Tog jutra oko tri časa i 45 minuta zgradu Okružnog suda u Beogradu, u čijoj je pritvorskoj jedinici bio Karadžić, napustila su tri džipa sa tamnim staklima i uključenim rotacionim svetlima, a zatim se uputila ka naselju Konjarnik, a od Plavog mosta, autoputom do Aerodroma Beograd.
Ministarstvo pravde je u toku te noći donelo rešenje kojim se dozvoljava izručenje Radovana Karadžića Tribunalu. Odluci je prethodilo rešenje Okružnog suda u Beogradu da su ispunjene pretpostavke za predaju optuženika Tribunalu. Odluku o izručenju potpisala je, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom, ministarka pravde Snežana Malović.
Istražni sudija Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić saslušao je Karadžića u noći između ponedeljka i utorka, 22. jula, i doneo rešenje o ispunjenosti uslova za izručenje, ali ta odluka nije odmah saopštena, očito zbog napetosti koja je u tim trenucima vladala. Rok za žalbu istekao je u petak 25. jula, ali ona nije stigla u sud. Karadžićev advokat Svetozar Vujačić je nekoliko dana održavao neizvesnost izjavama da ne želi da potvrdi da li je uopšte, kada i odakle uputio žalbu. Sudeći po izjavama odbrane cilj manevra je bio da se Radovanu Karadžiću vrati za odbranu navodno važan laptop koji mu je oduzet prilikom hapšenja i da se dobije vreme da visoki predstavnik za BIH Lajčak vrati lična dokumenta članovima porodice Karadžić kako bi ona posetila Radovana u Beogradu. To se nije desilo. Odbrana je ostala i pri tvrdnji da je on lišen slobode tri dana pre nego što tvrde zvaničnici, ali ta tvrdnja nije uticala na promenu zvanične verzije da je Karadžić uhapšen okolini Beograda u večernjim časovima 21. jula.
Tokom te noći od utorka na sredu pred zgradom Specijalnog suda veliki broj novinara čekao je da se nešto desi. Nešto posle 9 uveče pripadnici žandarmerije dobili naređenje da stave šlemove, što je povezivano s neredima na mitingu na Trgu Republike. Međutim, ta naredba je kasnije povučena. Nešto posle ponoći primećeno je kako nekoliko džipova izlazi iz Specijalnog suda, što je, kako se pokazalo, bio deo aktivnosti oko izručenja. Izručenje je usledilo u trenutku koji smanjuje rizik, pet sati pošto je uspostavljen red nakon sukoba policije i izgrednika u kojima je povređeno pedesetak osoba, od toga 25 policajaca.
Helikopter kojim je Karadžić prebačen u zatvor, 30. 7. 2008.
(naslovna strana broja)
Avion sa optuženikom je sleteo u sredu oko 6.30 ujutro u Roterdam, a dva automobila sa zatamnjenim staklima ušla su tog jutra u 7.07 u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu. Saopštava se da je postupak izručenja bio bezbedan. Nakon propisane medicinske procedure, Karadžić treba da se pojavi pred sudskim većem i treba da se izjasni o krivici, a može da odloži izjašnjavanje za 30 dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!