img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Varijacije na temu slobode

06. avgust 2008, 17:05 Ivan Milenković
Copied

Slobodan Divjak: Antej ili Ahasver
"Filip Višnjić" i Službeni glasnik, Beograd 2008.

Kao što je Rejmon Keno u Stilskim vežbama isti motiv ispričao na 99 načina, ili kao što Pol Sezan planinu Sen Viktuar slika uvek iz iste perspektive, iznova u toj perspektivi pronalazeći mogućnost da je, načinom slikanja, izmesti u njoj samoj, tako i Slobodan Divjak isti motiv, istu temu – slobodu – varira na sve moguće načine iz perspektive koju nudi razlika između negativnog i pozitivnog shvatanja slobode. Ta dva određenja slobode su, naravno, opšte mesto filozofije politike, ali Divjak pokazuje ne samo da se ona, uprkos statusu opšteg mesta, veoma loše recipiraju (pojmovi liberalizma i multikulturalizma, recimo, koji proizlaze iz ova dva modela slobode, uglavnom se upotrebljavaju potpuno proizvoljno i neobavezno, naročito u srpskom teorijsko-političkom prostoru), već i da su delatna u najvećoj mogućoj meri, te da je prevaga jednog od ta dva shvatanja možda i najvažniji politički i teorijski ulog današnjice: nije svejedno koje će shvatanje slobode prevladati, jer nije svejedno da li slobodu uživamo od glave do pete umotane u hidžab (ženska odeća karakteristična za muslimanski svet) sa dobrim izgledima da, ako muškarci ocene da (im) nismo dovoljno verne, sasvim legalno budemo ubijene kamenjem, kao one nesrećnice u Bredfordu i Mančesteru (Velika Britanija), ili ćemo da mahnitamo po Njujorku kao one četiri lujke iz serije „Seks i grad“, samo zato što nam se može? Nije svejedno da li ćemo da fasujemo zatvor kao Orhan Pamuk, zato što smo primetili štogod neprijatno na račun kolektivnog filinga nacije, ili ćemo, kao ona dvojica novinara u neslobodnoj Americi, Bernštajn i Vudvord, da srušimo predsednika. Iz metafizičke, sartrovske perspektive, doduše, svi mi živimo u jednom velikom kavezu, svi smo, a da to ne shvatamo (jer smo, za razliku od Sartra, mnogo glupi), zatočenici kapitalističkog načina proizvodnje, te je manje-više svejedno da li živimo u parlamentarnoj demokratiji zapadnog tipa, ili nam se GULAG, polja smrti i kubanski koncentracioni logori pod direktnom upravom nikad neprežaljenog druga Čea ukazuju tek kao nešto brutalniji oblici neslobode (u međuvremenu nije primećeno da je Sartr emigrirao u Kambodžu, a mogao je). Sav Divjakov napor usmeren je da taj veliki pojam, da tu veliku reč, slobodu, kroz sukob dva shvatanja, desupstancijalizuje, da je deontologizuje, da slobodu oslobodi sartrovske i kolektivističke metafizike i da pokaže u kojoj meri može biti delatna, u kojoj se meri i na koje načine može uživati, odnosno koji je model slobode (naj)slobodniji.

Najpre, sloboda se uređuje pravima i zakonima (upravo izvanredne stranice Divjak posvećuje razlici između prirodnog prava, jus naturale, i prirodnog zakona, lex naturalis). Od normi, od tih prava i tih zakona, zavisi karakter slobode. Ako norme propisuju kako se imamo ponašati da bismo bili slobodni, recimo, u koje bogove da verujemo, koje moralne norme da sledimo, koji politički model da prihvatimo, to znači da se sloboda određuje pozitivno (Salman Ruždi je, da podsetimo, doveo u pitanje pozitivno određenje slobode i momentalno bio osuđen na smrt, kao i oni danski karikaturisti uostalom). Ako pak norme propisuju kako se ne smemo ponašati, a ne smemo, recimo, svojom slobodom da ugrožavamo istu takvu slobodu drugog, dok (norme) ništa ne kažu o tome kako se moramo ponašati – to, naime, biramo sami: možemo da budemo heteroseksualac, pevač, lezbejka, pravoslavac, ljubitelj pornografije, kveker ili kreker, možemo da radimo šta god hoćemo ako time ne smetamo drugima – onda je to negativno određenje slobode (Noam Čomski, recimo, neprestano dovodi u pitanje negativno određenje slobode, ali mu, naravno, ne fali ni dlaka s glave, eno ga gde se, kao ugledni profesor univerziteta, pati u neslobodnoj Americi i ne prestaje da priča i piše protiv te Amerike, pa još i pare dobija za to). U osnovi Divjakove knjige je spor ta dva modela. Iako je, kako sam autor kaže, knjiga napisana u „jednom komadu“, u prvom njenom delu čitamo podrobnu analizu razlike između Kantovog i Hegelovog razumevanja pravne i moralne norme, dakle Divjak ispituje filozofske osnove zasnivanja dva modela slobode u delima dvojice možda i najvećih modernih filozofa, u drugom koraku, varirajući isti motiv, autor analizira tipove racionalnosti, odnosno dekonstruiše supstancijalnu racionalnost partikularnog tipa ispitivanju podvrgavajući pre svega teorijski model liberalnog multikulturalizma kanadskog teoretičara Vila Kimlike, da bi, na kraju, Divjak u knjigu uvrstio i svoju polemiku sa Nenadom Dakovićem.

Iz knjige u knjigu, dakle – a ovo je treća njegova knjiga u ciklusu o slobodi – Divjak varira istu temu i napreduje spiralno, kao da se penje serpentinama, pa nam se, zbog brzine kretanja i upornog variranja istog, može učiniti da ne napredujemo uopšte. U knjizi Tradicionalni esencijalizam i pluralizam (1999) Divjak je stvorio filozofsko-istorijske pretpostavke za kritiku esencijalizma, u Problemu identiteta (2006) u igru je uveo formalno-pravni identitet kao način dekonstrukcije supstancijalno-sadržajnih identiteta i već u dobroj meri razvio negativno shvatanje slobode, da bi se u poslednjoj knjizi, naročito kroz analizu hibridnog Kimlikinog modela koji uživa veliki ugled kod „kolebljivih“ teoretičara, kod onih, dakle, koji se ne usuđuju (ili ne umeju) da do kaja izvedu posledice bilo liberalnog, bilo komunitarnog teorijskog modela, u poslednjoj knjizi, dakle, Divjak se posvećuje nijansama, tananim razlikovanjima, što njegovoj teorijskoj konstrukciji daje dodatnu uverljivost i, zašto da ne, snagu.

U sveopštoj čamotinji i bedi srpske filozofske scene (sa po kojim individualnim probojem koji, naravno, ostaje bez ikakve institucionalne podrške), Divjakova je knjiga nagoveštaj da se, posle nezdravo dugog perioda, na srpskom jeziku nazire i filozofsko delo. Ako je ova, na svaki način dragocena knjiga, svojevrsno zatvaranje jednog filozofskog kruga, i više je nego zanimljivo videti u kom će pravcu, ili možda smeru, Divjak nastaviti svoja filozofska istraživanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Pozorište

18.decembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Rekonstrukcija užasa

Proces Peliko, režija Milo Rau
“Ne: Bitef”

Filozofija

18.decembar 2025. Slobodan Simović

Zabranjene jabuke, obmane i manipulacije

Nenad Fišer, Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande
Nomad, Sarajevo 2025.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure