img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Silovanje kao taktika

Tihi rat protiv žena

13. avgust 2008, 16:12 Jelena Grujić
Copied

Lomove tradicionalnih zajednica u periodima rata karakteriše opšti haos u kome je silovanje važno oružje. Masovna silovanja uticala su na odlučnije zalaganje UN-a u suzbijanju ove "muške" prakse

Nakon više od pola godine pošto je ovog januara potpisano primirje u Demokratskoj Republici Kongo nema nikakvih poboljšanja: zastrašujuća masovna silovanja se nastavljaju, kaže se u najnovijem izveštaju Hjuman raits voča. Istražitelji ove organizacije su tokom nedavnog boravka u zonama konflikta Konga dokumentovali više od 200 ubistava civila i nekoliko stotina silovanja, samo za period od februara do maja ove godine. Zabeležena su i silovanja počinjena od strane pripadnika zvanične kongoanske armije koja ratuje protiv 22 pobunjeničke grupe na istoku zemlje. Sada siluju svi, i vladini vojnici i pobunjenici, a njihov međusobni sporazum o prekidu vatre i Amani program o izgradnji mira koji mu je sledio, nisu doprineli mirnom životu i egzistenciji građana.

U humanitarnoj krizi izazvanoj etničkim sukobima, bolestima i usled neuhranjenosti u DR Kongu mesečno strada 45.000 stanovnika. Međunarodni komitet spasa (IRC) upozorio je da je u građanskom ratu u ovoj zemlji, od 1998. do 2003. godine, kada je formalno prekinut, stradalo više ljudi nego u bilo kom drugom oružanom sukobu posle Drugog svetskog rata.

Samo u Južnom Kivu, UN su registrovale više od 32.000 silovanja od 2005. godine. Taj trend se nastavlja. Izuzetno uznemirujuće vesti odnose se na rapidno povećanje broja silovanja počinjenih od strane civila, dok su ranije jedini počinioci bili uglavnom vojnici. Više od 60 odsto silovanja i drugog seksualnog nasilja u 2006. godini počinili su civili, što je dva puta više u odnosu na godinu dana ranije.

Iako tako masovno i tako očigledno, silovanje u DR Kongu godinama prolazi bez ikakvih sankcija. U Južnom Kivu, od 14.200 registrovanih silovanja od 2005. do 2007. godine – što je tek deo ukupno počinjenih zločina – samo ih je 287 došlo do suda.

EPIDEMIJA: Ujedinjene nacije su još u februaru ove godine upozorile da je na afričkom kontinentu u toku „epidemija silovanja“, i da se poslednjih godina dešavaju stvari „kakve su, inače, nezamislive afričkim društvima, i koje su usmerene protiv života kao takvog“. Ogroman problem predstavlja i sve veća ravnodušnost zajednice prema ovoj pojavi.

Pokušaj adekvatnog odgovora na masovna silovanja predstavlja najnovija Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija od 19. juna, kojom se osuđuje seksualno nasilje nad civilima u oružanom konfliktu, naročito nad ženama i decom.

U Rezoluciji 1820 navodi se da se, uprkos brojnim dosadašnjim osudama, silovanje kao tehnika ratovanja nastavlja u mnogim zonama rata, i da je dostiglo „nivo užasne brutalnosti“. Silovanje je stoga klasifikovano kao „ratni zločin“ i ocenjeno kao „pretnja globalnom miru“. Kako je BBC ocenio u svom izveštaju o „vrućem“ zasedanju u SB-u, aktivisti za ljudska prava smatraju ovu Rezoluciju „istorijskom“.

U celodnevnoj diskusiji posvećenoj samo ovom problemu dokumentovani su brojni primeri koji su doprineli tome da se u Rezoluciji silovanje u ratu definiše kao „taktika da ponizi, dominira, ulije strah, rastera i/ili silom raseli civilne članove zajednice ili etničke grupe“.

Kao primeri regiona gde je seksualno nasilje imalo takav efekat navedeni su bivša Jugoslavija, Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ruanda i Liberija.

Kina, Rusija, Indonezija i Vijetnam bile su skeptične prema tome da se Savet bezbednosti uopšte bavi temom silovanja. Na tu skepsu odgovorio je lično generalni sekretar Ban Ki Mun, koji je rekao da „odgovor na taj tihi rat protiv žena“ mora da dođe sa najvišeg nivoa, iz vrha država.

INICIJATIVA: Ban Ki Mun

ANGAŽMAN BAN KI MUNA: „Država ima odgovornost i obavezu da poštuje i osigura poštovanje ljudskih prava svih svojih građana i da procesuira osobe odgovorne za sve zločine protiv čovečnosti ili ratne zločine“, reko je Ban Ki Mun. Otud i tako ogroman značaj Rezolucije – silovanje je stavljeno na listu ratnih zločina.

Ovo je, inače, godina koja je donela važne promene u tretiranju seksualnog nasilja u zonama konflikta. Rezolucija je izuzetno važna mera koja će pomoći da ambiciozna kampanja generalnog sekretara UN-a Ban Ki Muna, započeta krajem februara, donese dobre rezultate.

Kampanja koja će trajati nekoliko godina usmerena je na mobilizaciju i intenziviranje pritiska javnosti na lidere koji imaju moć da zaustave i spreče seksualno nasilje u svojim zemljama.

„Nasilje nad ženama i devojčicama ima razarajući efekat na svaki kontinent, zemlju i kulturu. Krajnje je vreme da se fokusiramo na konkretno delovanje koje svako od nas može i mora da preduzme da bi se suzbile te brutalnosti: zemlje članice familije Ujedinjenih nacija, civilno društvo i individue, i žene i muškarci. Vreme je da se probije zid ćutanja a zakonske norme postanu stvarnost u životima žena“, rekao je povodom početka kampanje generalni sekretar Ban Ki Mun.

Napori Ban Ki Muna koji su rezultirali i usvajanjem Rezolucije kao i sama kampanja nastavak su dugogodišnjih priprema na pronalaženju efikasnih mera u suzbijanju silovanja u ratu. Te mere su postepeno sazrevale od prvih ratnih izveštaja o masovnim silovanjima tokom rata u BiH, koji su šokirali svet.

Ogroman i izuzetno dobro dokumentovan izveštaj „Sramota rata: seksualno nasilje nad ženama i devojčicama u konfliktu“, koji je krajem prošle godine za UN priredila Intergrejted rigonal informejšen netvorks (IRIN), govori o razmerama ovog problema i o njegovim ogromnim posledicama po zajednice čije je istorije trajno obeležio.

Seksualno nasilje u oružanim konfliktima, jedno je od „najvećih ćutanja istorije“: iako je silovanje gotovo uvek pratilo velike istorijske lomove, pobede, kao i ratove, jako je malo sistematskog bavljenja ovom temom među istoričarima, političarima, i uopšte, među onima koji kreiraju svet u kojem živimo.

Istorijske građe je bilo, ali je nema i u školskim udžbenicima: više od 100.000 silovanih Nemica u Berlinu nakon ulaska Crvene armije; organizovana trgovina hiljadama žena za potrebe japanske armije tokom Drugog svetskog rata; Jevrejke silovane od strane Kozaka za vreme pogroma u Rusiji 1919.; stotine hiljada bengalskih žena silovanih za vreme naleta pakistanske armije 1971. u bangladeškom ratu za otcepljenje.

S druge strane, u poslednjih desetak godina medije su preplavile vesti o sistematskom silovanju žena u vreme i u ime ratova.

Brojnost medijskih izveštaja bi mogla biti znak povećane senzibilnosti javnog mnjenja, međutim, Jakin Erturk, specijalni izveštač UN-a za nasilje nad ženama, smatra ipak da je reč o rapidnom širenju seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u svetu.

Reč je o činjenici da se priroda rata u poslednje dve decenije promenila i to na način koji je drastično ugrozio žene. Umesto nacionalnih vojnih sila koje su ciljno uperene jedne protiv drugih, drugu polovinu XX veka obeležili su brojni građanski ratovi i regionalni konflikti na liniji rasnih, religijskih i etničkih podela.

UN navode podatak da je najveće „ubrzanje“ nastupilo u periodu između 1989. i 1997. godine: započeto je 103 konflikta u 69 zemalja sveta. U tom periodu civilne žrtve činile su preko 75 procenata, za razliku od samo pet procenata početkom XX veka. U specijalnom izveštaju iz 2002. godine, generalni sekretar UN-a Kofi Anan upozorio je da žene i deca „čine većinu svih žrtava“ savremenih oružanih sukoba.

Postoje brojni razlozi zbog kojih nema precizne statistike o silovanjima u ratu, što je problem koji je bio, a i danas je, posebno iritantan na našem području. Procene o broju silovanih žena za vreme rata u Bosni i Hercegovini kreću se od 14.000 do 50.000. Statistika konflikta u Ruandi varira još i više – od 15.700 do 500.000 silovanja. Problem precizne statistike silovanja u ratu nije posledica isključivo političkih interesa; silovanje je veoma specifičan ratni zločin. Njegovom zataškavanju teže i počinioci i žrtve, na individualnom i na kolektivnom nivou. Jedni zbog sramote, straha od izopštenja i neprihvatanja (žrtve), njihovo (muško) rukovodstvo kojima je poruka i bila upućena zbog prikrivanja razmera „štete“, a počinitelji, po starom dobrom običaju, motivisani bežanjem i od odgovornosti i od krivice.

Zaboravljena istorija

Istorijske građe je bilo, ali je nema i u školskim udžbenicima: više od 100.000 silovanih Nemica u Berlinu nakon ulaska Crvene armije; organizovana trgovina na hiljade žena za potrebe japanske armije tokom Drugog svetskog rata; Jevrejke silovane od strane Kozaka za vreme pogroma u Rusiji 1919; stotine hiljada bengalskih žena silovanih za vreme naleta pakistanske armije 1971. u bangladeškom ratu za otcepljenje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure