Krv, lobanje, kosti, životinjske kože, creva, crkotine, olupine automobila, tone krpa i najlonskih kesa na drveću, špricevi, kiša i magla na plavoj, crvenoj, beloj i sivoj reci po čijoj površini plove fekalije – idealna scenografija za snimanje horor filma. Ova, dvadesetak kilometara duga deponija inače je reka Raška
Zadivljen lepotom kraja, kralj Uroš Prvi odlučio je da tu, na izvoru Raške podigne zadužbinu, manastir Sopoćane. Ime se povezuje s rečju sopote, izvor. Raška je tu bistra, brza i hladna. Nešto dalje podignuto je stotinak bazena jednog od najvećih ribnjaka u Evropi, na površini od oko 2000 kvadratnih metara, kapaciteta mrestilišta od preko pet miliona mladica, odnosno preko 700 tona ribe godišnje.
Nadomak Novog Pazara voda je sve mutnija, srazmerno sve većem broju otpada i „deponija“ pored reke. Ispred Novog Pazara Raška ulazi u „regulisani tok“ ozidan kamenjem. Reklo bi se da više služi bržem protoku smeća nego sprečavanju poplava.
SIROTINJA DVAPUT PLAĆA: Mithat Notić
Naselje Selakovac ima oko 20.000 stanovnika. Iz ogromnih cevi koje vire iz zidova regulisanog vodotoka širi se smrad izliva kanalizacije cele varoši. Nema kolektora ni prečistača. „To je tako urađeno 2006. da bi se bivša vlast dodvorila biračima“, kaže Mithat Nokić, predsednik Zelenih iz Novog Pazara. „Kanalizacione cevi sprovedene su direktno u reku. Jeftinije je bilo da su odmah uradili sve kako valja, ali sirotinja uvek plaća dva puta.“ I bez drugih zagađivača, samo direktno izlivanje kanalizacije je više nego dovoljno.
Na izlazu iz Novog Pazara stanje reke je takođe alarmantno: Deževska ulica, dugačka skoro kilometar, takođe izliva kanalizaciju direktno u reku.
Na obali reke mogu se naći kompletni skeleti i kože ovaca, krava, pasa i ko zna čega još. Usirena i sasušena krv, takođe: nesnosni tragovi brojnih mesara u Novom Pazaru i okolini, ali i „individualnih koljača“. „Mesari izručuju burad sa krvlju, bacaju kosti, kožu, creva i ostale viškove u reku, a sve prolazi nekažnjeno“, kaže Nokić.
Za Rašku i njen sliv mnogo veći problem od dodatnog zagađivanja kućnom hemijom i deterdžentima predstavlja stotinak „kamenjara“ koje služe za preradu teksas platna. Za „kamenovanje“ teksasa koriste se natrijum-hipohlorid i njegovi izomeri. Upotrebljeni za izbeljivanje teksasa u skladu s modnim trendovima, ovi otrovi se izlivaju direktno u reku bez ikakvog filtriranja ili prečišćavanja. Izlivaju se u tonama, zavisno od kapaciteta kamenjare. Gotovo dve decenije kamenjare od Raške prave „Teksas river“.
Nijansa bele boje potiče od fabrike „Ukras“ koja ispira kamenu prašinu, a nova violina ekološkog horora je firma „Megalit Šumnik“, koja se nalazi petnaestak kilometara od Novog Pazara prema Raški. Oni se bave istim „sportom“, samo je njihova kamena prašina sive boje. Ribolovci tvrde da zbog ove firme ribe odumiru i u Ibru, u koji se Raška uliva. „Prašina im se lepi za škrge i masovno nestaju. Ribe iz Ibra više ne dolaze ovde da se mreste“, kaže jedan od ribolovaca.
Zato Raškom plivaju gume, frižideri, daske za peglanje, olupine automobila i tone zastarelih veš-mašina, plastične flaše i kese. U malom vodopadu ispod hotela „Tadž“ u centru Novog Pazara stalno se kovitla stotinak plastičnih flaša. Na potezu Novi Pazar – Raška ima stotinu malih i velikih deponija na obalama reke. Posle jakih kiša ili topljenja snega Raška s obale kupi i nosi otpad od lakih materijala, plastike ili najlona. Ostatak visi s grana drveća i u šipražju kraj reke. Ljudske ruke u Selakovcu i Novom Pazaru uglavnom istresaju kante s đubretom direktno u vodu, a ekološki svesniji građani to rade – pod okriljem mraka. „Nedostaju kontejneri, a kamioni retko dolaze“, žali se stanovnik kom se bacanje đubreta u reku ne sviđa. Stanje nije bolje ni u selima između Novog Pazara i Raške, u kojima živi desetak hiljada ljudi. Pored svakog od njih bar po jedna divlja deponija. Po njihovom broju i stanju reklo bi se da đubretari tu nikad ne zalaze. O kaznama nema govora.
Nekoliko ribolovaca iz Raške je u akciji na samo jednoj livadi skupilo 220 džakova plastičnih flaša.
Nevladina organizacija „Zeleni putokazi“ iz Raške sprovela je anketu među građanima koji su na prva tri mesta liste akutnih problema stavili ekološke. Na prvom su divlje deponije, zatim zagađenje reka. Mladi iz Novog Pazara su takođe osetljivi na ovaj problem, ako je suditi po onima s kojima smo razgovarali. „Ne predajemo se i verujemo da je sve više ekološki svesnih ljudi. Obratićemo se na sve adrese za koje mislimo da nam mogu biti od pomoći. Svi žmure, a mi ćemo i dalje nastaviti drugima da otvaramo oči“, kažu Zeleni iz Novog Pazara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!