img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

ISO 26000 u inkubatoru

Ovce i dalje jedu ljude

19. avgust 2009, 14:54 M. M
Copied

Da li je uloga korporacija samo u tome da uvećavaju profite svojih akcionara, ili one, na osnovu moći kojom raspolažu, imaju i neku društvenu odgovornost? Naši biznismeni prve tranzicijske generacije i ekonomski liberali misle da je, kao nekad u Engleskoj, neminovno da „ovce pojedu ljude“, ako to uvećava promet štofova, dakle da je ovo prvo i alfa i omega, što bi rekla deca „Zakon“. Ima nekih pokušaja da se ta filozofija promeni, mada će se s tim pričekati.

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je za godinu dana odložila objavljivanje serije standarda o društvenoj odgovornosti korporacija, ISO 26000, takozvani CSR, Corporate Social Responsibility. Trebalo je da novi standardi budu publikovani do IV kvartala 2009. godine, ali zbog opsežnih diskusija i usaglašavanja stavova različitih interesnih grupacija, datum publikovanja je pomeren na poslednji kvartal 2010.

ISO je pripremu novih standarda počeo 2005, a formirao je i posebnu Radnu grupu (ISO/TMB/WG SR – ISO/Technical Management Board/Working Group for Social Responsibility). Međunarodna organizacija za standardizaciju je izabrala Švedski institut za standarde (SIS, Swedish Standards Institute) i Brazilsku asocijaciju za tehničke standarde (ABNT, Brazilian Association of Technical Standards) da budu vodeće institucije za iznalaženje tehničkih rešenja.

Za razliku od brojnih ISO standarda (ISO 9001, ISO 14001…), za ove međunarodne standarde ne bi se izdavali sertifikati, već bi oni mogli biti preporuka i pomoć organizacijama (u formi uputstva) da u svoje poslovanje ugrade principe društvene odgovornosti. U budućim standardima identifikovano je sedam ključnih oblasti: upravljanje, ljudska prava, radna praksa, životna sredina, fer poslovna praksa, zaštita potrošača, uključivanje zajednice i razvoj.

U dosadašnjim raspravama se čuju argumenti da bi u pokretačke snage za uspostavljanje te odgovornosti trebalo uključiti i vladin i javni pritisak, a da bi „brokeri novih vrednosti“ mogle da budu nevladine organizacije, ali i potrošači. Neki smatraju da bi i korporacije mogle iz tržišnih razloga da nađu interes da učvršćuju svoj brend tako što bi poboljšavale svoju socijalnu reputaciju, pošto, na primer, potrošači postaju sve osetljiviji na ekološke rizike. Neke to i čine (na primer British Petroleum, BP redizajnira svoj brend uz floskulu „posle petroleja“! U Danskoj, po zakonu od 16. decembra 2008, koji je stupio na snagu 1. januara 2009. najveće kompanije, kao i državna preduzeća moraju informaciju o svojoj korporativnoj socijalnoj odgovornosti da uključe u godišnji finansijski izveštaj.

O korporacijskoj društvenoj odgovornosti se raspravlja dugo i s mnogo kontroverzi. Rani koreni te ideje se mogu se naći u teoretskim radovima iz pedesetih i šezdesetih. Od ranih devedesetih ta tema dobija i važnost u političkim i biznis debatama, što je uglavnom bio odgovor na korporacijske skandale, pa i na uočavanje da je razvoj baziran samo na rastu neodrživ i da je potrebna aktivnija uloga država, kompanija i zajednica radi balansiranja ekonomskog rasta sa ekološkom održivošću i socijalnom kohezijom.

Pokret za korporacijsku odgovornost podržavaju UN kroz inicijative kao što su, na primer, Milenijumski ciljevi (Millennium Goals).

Uprkos izvesnom progresu, primena korporacijske društvene odgovornosti je još u pelenama i veoma mali broj biznismena to prihvata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure