img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teheran

Kraj siledžijskog doba

14. октобар 2009, 21:56 Arab Times
Copied

Iran je odbacio upozorenje državne sekretarke Hilari Klinton izrečene povodom teheranskog nuklearnog programa uoči i za vreme zvanične posete Moskvi, naglašavajući da takve „pretnje“ nemaju nikakav uticaj na islamsku republiku. Iranski ministar spoljnih poslova Hasan Gašghavi poručio je američkoj sekretarki da njegova zemlja poštuje međunarodne normative o nuklearnim programima i da se neće povinovati nikakvim rokovima. On je čak izrekao tvrdnju da je proizvodnja obogaćenog uranijuma iransko neotuđivo pravo, koje ne može da bude tema pregovora. „Poštujemo međunarodne propise, a pretnje, rokovi i vremenska ograničenja nemaju nikakav uticaj na nas“, rekao je ministar spoljnih poslova povodom upozorenja Klintonove da svetskim moćnicima ponestaje strpljenja.

VRBOVANJE: Hilari Klinton
i Sergej Lavrov

Za to vreme, Klintonova je otišla u posetu Moskvi gde se sastala sa Sergejem Lavrovom, ministrom spoljnim poslova, i Dmitrijem Medvedevim, predsednikom Rusije. Analitičari smatraju da je glavni cilj posete Hilari Klinton Rusiji ubeđivanje ruskih zvaničnika da podrže Amerikance i njihove saveznike. Ministar Hasan Gašghavi je ubeđen da je sekretarka Hilari Klinton detaljno razmotrila plan akcije protiv Irana sa ruskim kolegama, ukoliko oni ne popuste pred pretnjama. Medvedev je izjavio da veruje da će sankcije biti poslednje sredstvo prisile ukoliko Iran ne udovolji zahtevima međunarodne zajednice povodom nuklearnog naoružanja, ali nikad nije rekao da će se Moskva pridružiti bilo kojim sankcijama.

„Doba upotrebe jezika prisile i pretnji u međunarodnim odnosima je završeno“, izjavio je Akbar Javnfekr, savetnik predsednika Mahmuda Ahmadinedžada. Prema njegovim rečima, ponašanje britanske vlade koja je naredila sankcije protiv dve iranske kompanije zbog navodne umešanosti u nuklearni program (bank Mellat i preduzeće za brodski prevoz Islamic Republik of Iran), potvrđuje tezu da će sankcije pogoditi više London nego Teheran. „Ovo ponašanje pokazuje da oni, nažalost, nisu u stanju da sagledaju pravilno svoju poziciju i uslove koji postoje u sadašnjem svetu.“

Savetnik Janvanfekr kaže da će njegova vlada ispitati optužbe o poslovanju spornih kompanija, mada izražava sumnju da će bilo kakve sankcije imati efekta – on tvrdi da sankcije pogoduju velikim izvoznicima nafte, što se u prošlosti već desilo. „Iran je pronašao formulu da pretnje i sankcije konvertuje u samodovoljnost“, kaže savetnik predsednika Irana. „Ako je Britanija odlučila da se pridruži sankcijama UN-a i SAD protiv Irana, onda je jasno da je njihova vlada nesvesna realnosti koja vlada svetom, a taj trend može samo da bude protiv interesa naroda Britanije.“

Nedavni sastanak u Ženevi, gde se razgovaralo o iranskom nuklearnom programu, Klintonova je ocenila kao „konstruktivan početak“ koji „mora biti praćen akcijom“ uz zaključak da „reči nisu dovoljne“. Zapadnjački moćnici otvoreno govore da je suština iranskog nuklearnog programa proizvodnja atomske bombe, što Iran kategorički demantuje, a otkriće stanice za proizvodnju obogaćenog uranijuma u svetom gradu Kvomu još je više raspalilo maštu. Sledeća runda pregovora održaće se 19. oktobra u Beču, kada će se sastati zvaničnici Irana, SAD, Rusije, Fracuske i Međunarodne atomske agencija da bi potvrdili dogovor po kome je Teheran spreman na kupovinu 20 odsto čistog uranijuma iz inostranstva. Ministar kaže da će se na predstojećem susretu razgovarati o „ceni, isporuci i mehanizmima“ uvoza goriva za iranski reaktor: „Razgovaraćemo sa onim narodima koji su bili kritični prema nama i nadamo se da će posle pregovora umesto kriticizma progovoriti logika i pravo“, tako se izrazio ministar, ne govoreći o kojim je nacijama reč i bez detaljnog objašnjenja o karakteru i suštini tog dogovora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure