
Film
Festival u Kanu: Zabranjena golotinja na crvenom tepihu
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Iako je serijal „Survajvor“ na TV Foksu završen, i dalje razmišljam o rezultatima preživljavanja. Priča može da počne kao u bajci – bili neki Srbi, Makedonci, Bosanci i Slovenci na pustom ostrvu na Filipinima dva meseca. Takmičili su se u različitim igrama, živeli na kuvanom pirinču i kokosovim orasima, a posle svakog nadmetanja jedan ili jedna bi napustili ostrvo. Bili su podeljeni u plemena (ali ne po nacionalnoj osnovi) koja su se u jednom trenutku ujedinila. To veliko Ujedinjenje plemena, bilo je praćeno Plemenskim savetima, izvesnim oblikom direktne demokratije gde su takmičari glasali o izbacivanju iz Plemena. Ovakav način odlučivanja nužno dovodi do stvaranja formalnih ili neformalnih klika, saveza i koalicija gde su se preživeli brodolomci interesno udruživali radi pobede. Sve ovo nabrajam ne bi li vam dočarao utisak bratstva i jedinstva koje je, kako smo učili, iskovano u najtežim trenucima Narodnooslobodilačke borbe. Kako to obično biva, prvo su ispali Makedonci, a na kraju od Bosanaca ostade momak po imenu Njegoš. U finalu su se našle dve devojke i jedan mladić. Posle svih onih bildera, plećatih macana, fitnes instruktora, specijalaca, na pustom ostrvu su ostali – marketing menadžerka iz Slovenije, montažerka iz Beograda, majka dvoje dece, i momčić od 19 godina – koji je na kraju i pobedio. Glasala je publika, a glasali su i sami finalisti koji su činili Veliko veće „Survajvora“. To mu dođe kao Predsedništvo SFRJ, sa rotirajućim predsednikom, odnosno sekretarom. Tu funkciju je obavljao glumac Andrija Milošević, svojski naložen na miltantni mačo fazon, a zamenik mu je bio Ivan Ivanović, keš taksista. Taj mačo fazon doterao je čak do tepanja – Plemenski savet je postao „plemenac„. Čoveče, baš im je falio jedan baki na pustom ostrvu, da cepa kokose u šuškavoj treši, da sparinguje onom nabildanom što se ložio da je „Spartanac“. Otkrili smo, napokon, ono što smo u suštini znali i ranije. U dobro vođenom programu, pokazuje se da je u kritičnim okolnostima neuporedivo važnije biti uporan, psihološki stabilan i izdržljiv, a to su na Balkanu – žene. Iako je pobednik jedva punoletni Aca, pokazuje se da je kao izbeglica iz ratom upaljene Bosne prošao hiljadu puta teži pakao od peščanog ostrva na Filipinima. Istina je da ovakav pristup realnosti, gde je čovek čoveku vuk, po surovosti ne zaostaje za realnom situacijom u Srbiji danas. Paradoks postaje još veći kada takmičari pokušavaju sebe i druge da ubede kako je njihovo manipulisanje „pošteno“ dok konkurenti „igraju prljavo“ njima „iza leđa“. Postoji čitav kvazietički kodeks kojim se opravdavaju vlastite mahinacije i savezi, dok su protivnici uvek igrali nepošteno i izneveravali dogovore. Ovakav tropski makijavelizam ima samo jedno opravdanje i motiv – nagradu od 100.000 evra, dok se u našoj politici koriste eufemizmi koji govore o „širem društvenom interesu“. Pobednik kviza je želeo da izbacuje slabije od sebe, tražio pomoć od boga da istraje, sve u želji da dokaže roditeljima kako je veliki. Verovali ili ne, ali i Ivica Dačić će imati priliku da se dokaže u epilogu „Survajvora“. Naime, pomislio sam šta bi pobednik mogao da promeni u svom životu kada dobije nagradu. Dragi moji čitaoci, bio sam iznenađen kada sam shvatio da je Supersrbin, čovek koji je preživeo na pustom ostrvu, na kraju naše bajke u kojoj je pobedio Makedonce, Slovence, Bosance, Sremca, Srbijance, izjavio da mu je životna želja da postane – policajac!!!
Eto, tako izgleda naš budući superpolicajac, borac za pravdu u Srbiji. Uglavnom je bio gladan, porodica mu je izbegla iz Bosne, veruje u boga i pravdu, malo se teže izražava, ali je bistar, promućuran i niko ne može da pogodi o čemu razmišlja. Njegova snaga leži u činjenici da su ga potcenili, da je gurao po svom i imao neverovatan nagon za preživljavanjem. Pitam se samo da li ćemo posle svakog rijaliti programa dobiti dnevnik, koji će napisati neko od takmičara/ukućana/farmera. Video sam da je jedan od dežurnih rijaliti učesnika našao super fazon za novi srpski književni žanr – „Sve tajne farme„. U „Survajveru“ je književna forma takođe davno izmišljena, od Gulivera do Robinzona. Bilo kako bilo, sudbina svih brodolomnika je da po povratku kući borba počinje iz početka.
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve