

Iz njuzletera
Zombiji na trotoaru: Dokle će po Srbiji stajati Halo govornice?
Mlađi možda i ne znaju čemu je to služilo, ali telefonske govornice i dalje viđaju po srpskim gradovima




Smatrajući da je Prvi srpski bukvar Inoka Save, štampan u Veneciji 1597. godine, jedan od dragulja naše kulturne baštine, Zavod za udžbenike odlučio je da njegovim objavljivanjem skrene pažnju na jedno od ključnih dela kojim započinje srpska pismenost, ali i da sa njega skine veo tajne, kako bi se sagledao njegov kulturni, istorijski i prosvetni značaj
Zavod za udžbenike je 31. maja proslavio 53. rođendan, obeležavajući ga prigodnom svečanošću koja je održana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u prisustvu velikog broja prijatelja kuće. Ovogodišnji Dan Zavoda u potpunosti je bio posvećen priči o Prvom srpskom bukvaru, štampanom u isto vreme 1597. godine.
Bukvar Inoka Save je „pismenar srpske kulture“ i jedan od putokaza našeg duhovnog identiteta. Smatrajući da je Prvi srpski bukvar „jedan od dragulja naše kulturne baštine“, Zavod za udžbenike odlučio je da njegovim objavljivanjem skrene pažnju na jedno od ključnih dela kojim započinje srpska pismenost, ali i da sa njega skine veo tajne, kako bi se sagledao njegov kulturni, istorijski i prosvetni značaj.
U ime domaćina, prisutne goste na svečanosti je pozdravio Miloljub Albijanić, direktor i glavni urednik Zavoda za udžbenike. Gostima su se obratili i akademik Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, i dr Žarko Obradović, ministar prosvete.
Na centralnoj svečanosti proglašeni su i dobitnici nagrade „Stojan Novaković“, a priznanja je uručio prof. dr Milan Jovanović, predsednik Upravnog odbora Zavoda za udžbenike. Uručena su i priznanja saradnicima – školama, veletrgovcima i štamparijama za uspešnu dugogodišnju saradnju.
Sa dugom tradicijom Zavod za udžbenike predstavlja jednu od najvažnijih ustanova koja objavljuje udžbenike i doprinosi razvoju obrazovnog sistema u Srbiji. Zavod daje doprinos i visokom obrazovanju, objavljivanjem univerzitetskih udžbenika u oblasti prirodnih nauka, matematike, medicine kao i društvenih i humanističkih nauka. Zavod daje izuzetan i poseban doprinos kulturi i nauci objavljivanjem sabranih dela naših najistaknutijih pisaca i naučnika kao što su Mihailo Pupin, Nikola Tesla, Milutin Milanković, Stevan Mokranjac, Jovan Karamata, Aleksandar Belić, Miloš Đurić, Bogdan i Pavle Popović…
Vizija Zavoda je izvrsnost u prenošenju znanja i liderska pozicija u izdavanju udžbenika i objavljivanju posebnih i značajnih dela. Misija Zavoda je izrada udžbenika vrhunskog kvaliteta i objavljivanje posebnih i značajnih dela kojima doprinosi podizanju nivoa obrazovanja, nauke i kulture.
„Zavod za udžbenike i u budućnosti želi da bude deo konkurentnog i dinamičnog društva koje je, pre svega, zasnovano na znanju. Ali Zavod će i ubuduće biti jedan od najvažnijih čuvara kulturne baštine i značajnih dela na kojima počiva sve ono što danas imamo ili jesmo“, rekao je Miloljub Albijanić, direktor Zavoda za udžbenike.


Mlađi možda i ne znaju čemu je to služilo, ali telefonske govornice i dalje viđaju po srpskim gradovima


Misteriozno drevno naselje otkriveno je na iznenađujuće velikoj visini u španskim Pirinejima, piše Science Focus


Dok su trajali radovi na zgradi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, obnovljeno je pozorište “Pinokio”, završena je rekonstrukcija Beogradskog dramskog i počele su pripreme za rekonstrukciju Pozorišta na Terazijama iako tada nije bilo više para nego danas


Razapet između Evrope i Azije, sovjetske prošlosti i težnji da bude moderna metropola buduće članice EU – Jerevan je danas grad velikih kontrasta, ali i optimizma koji se može videti na svakom koraku


Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve