
Urbanizam
Nova ekonomija: Pretrpavanje Vračara – u Topolskoj umesto vile još 17.000 kvadrata
Investitor planira gradnju zgrade koja će se sastojati od podzemnog nivoa, prizemlja, tri sprata, kao i jednog povučenog sprata
Smatrajući da je Prvi srpski bukvar Inoka Save, štampan u Veneciji 1597. godine, jedan od dragulja naše kulturne baštine, Zavod za udžbenike odlučio je da njegovim objavljivanjem skrene pažnju na jedno od ključnih dela kojim započinje srpska pismenost, ali i da sa njega skine veo tajne, kako bi se sagledao njegov kulturni, istorijski i prosvetni značaj
Zavod za udžbenike je 31. maja proslavio 53. rođendan, obeležavajući ga prigodnom svečanošću koja je održana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u prisustvu velikog broja prijatelja kuće. Ovogodišnji Dan Zavoda u potpunosti je bio posvećen priči o Prvom srpskom bukvaru, štampanom u isto vreme 1597. godine.
Bukvar Inoka Save je „pismenar srpske kulture“ i jedan od putokaza našeg duhovnog identiteta. Smatrajući da je Prvi srpski bukvar „jedan od dragulja naše kulturne baštine“, Zavod za udžbenike odlučio je da njegovim objavljivanjem skrene pažnju na jedno od ključnih dela kojim započinje srpska pismenost, ali i da sa njega skine veo tajne, kako bi se sagledao njegov kulturni, istorijski i prosvetni značaj.
U ime domaćina, prisutne goste na svečanosti je pozdravio Miloljub Albijanić, direktor i glavni urednik Zavoda za udžbenike. Gostima su se obratili i akademik Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, i dr Žarko Obradović, ministar prosvete.
Na centralnoj svečanosti proglašeni su i dobitnici nagrade „Stojan Novaković“, a priznanja je uručio prof. dr Milan Jovanović, predsednik Upravnog odbora Zavoda za udžbenike. Uručena su i priznanja saradnicima – školama, veletrgovcima i štamparijama za uspešnu dugogodišnju saradnju.
Sa dugom tradicijom Zavod za udžbenike predstavlja jednu od najvažnijih ustanova koja objavljuje udžbenike i doprinosi razvoju obrazovnog sistema u Srbiji. Zavod daje doprinos i visokom obrazovanju, objavljivanjem univerzitetskih udžbenika u oblasti prirodnih nauka, matematike, medicine kao i društvenih i humanističkih nauka. Zavod daje izuzetan i poseban doprinos kulturi i nauci objavljivanjem sabranih dela naših najistaknutijih pisaca i naučnika kao što su Mihailo Pupin, Nikola Tesla, Milutin Milanković, Stevan Mokranjac, Jovan Karamata, Aleksandar Belić, Miloš Đurić, Bogdan i Pavle Popović…
Vizija Zavoda je izvrsnost u prenošenju znanja i liderska pozicija u izdavanju udžbenika i objavljivanju posebnih i značajnih dela. Misija Zavoda je izrada udžbenika vrhunskog kvaliteta i objavljivanje posebnih i značajnih dela kojima doprinosi podizanju nivoa obrazovanja, nauke i kulture.
„Zavod za udžbenike i u budućnosti želi da bude deo konkurentnog i dinamičnog društva koje je, pre svega, zasnovano na znanju. Ali Zavod će i ubuduće biti jedan od najvažnijih čuvara kulturne baštine i značajnih dela na kojima počiva sve ono što danas imamo ili jesmo“, rekao je Miloljub Albijanić, direktor Zavoda za udžbenike.
Investitor planira gradnju zgrade koja će se sastojati od podzemnog nivoa, prizemlja, tri sprata, kao i jednog povučenog sprata
Sve više ljudi radi na daljinu i često im odgovara da posao obave iz kafića. Ali, tamo to ponekad gledaju popreko jer neće da im neko sedi pola dana uz dve kafe. Aleksandar Abu Samra pokušava da reši taj problem
Sa povećanim brojem žena na pozicijama foto‑reporterki, protesti u Srbiji dobijaju drugačiji ton – topliji, ali ne manje oštar. Studentkinje sa objektivima hvataju trenutke solidarnosti i empatije, istovremeno svedočeći o tenzijama u društvu. Video urednice fotografije u „Vremenu" Marije Janković pokazuje kako se nekada uski profesionalni krugovi otvaraju za generacije mladih žena koje žele da zabeleže istinu na ulici
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve