img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istanbul–SAD–EU

Da li je prozapadna politika Turske propala?

23. jun 2010, 14:52 The Armenian, Mirror Spectator
I NA ZAPAD I NA ISTOK: Ministar spoljnih poslova Turske Ahmet Davutoglu / foto: reuters
Copied

Čini se da je nedavni tursko-izraelski sukob otvorio Pandorinu kutiju na političkom planu Bliskog istoka – preispituju se istorijski odnosi i odmeravaju se novi saveznici. Posle napada izraelskih snaga na flotu u Gazi, Turska je povukla neke diplomatske poteze koji, glede odnosa sa Zapadom, ne donose ništa dobro. Najdramatičniji obrt kursa turske diplomatije je glasanje protiv rezolucije o sankcijama za Iran, zajedno sa Brazilom koji se poput nekih drugih latinoameričkih zemalja ograđuje od američke politike. Tokom predsedničke kampanje, Barak Obama je krivio američku administraciju zbog toga što se fokusira na ratove u udaljenim zemljama, ostavljajući „zadnje dvorište“ nezaštićeno. U nekoj drugoj prilici najavio je da će njegova administracija zauzeti novi pristup Južnoj Americi.

Slično kao Turska, Brazil pokazuje mišiće inspirisan novopronađenim moćnim zaštitnikom. Međutim, za razliku od Turske, ne usuđuje se da započne bilo kakav otvoren konflikt sa Sjedinjenim Državama ili njihovim saveznicima u regionu. Turska je izazvala SAD i UN, dok je njihovog najpoverljivijeg saveznika, Izrael, pretvorila u neprijatelja. Turski lideri osećaju se prilično dobro na domaćem terenu nakon što su se suprotstavili Sjedinjenim Državama i Izraelu, i imaju potpunu kontrolu u svojim rukama. U prošlosti, svaki put kad bi vlada pokazala mišiće, vojska koja je imala jako uporište u američkom establišmentu morala je da interveniše. Čini se da sada vlada premijera Erdogana ima vojsku pod svojim okriljem, i da ona (vojska) ne može da utiče na donošenje političkih odluka u zemlji.

Strani i domaći analitičari pitaju se da li je vlada premijera Redžepa T. Erdogana odlučila da promeni politički kurs. Ironično, ali sada se neki pripadnici levičarskih grupa, koji su oduvek bili kritični prema ideji političke predaje Zapadu, pitaju da li premijer zna šta radi i zabrinuti su zbog njegove nove politike. Turski lideri, od premijera do ministra spoljnih poslova, iz sveg glasa poručuju da neće biti alarmantnih promena u spoljnoj politici. Na otvaranju tursko-arapskog foruma o saradnji, premijer Erdogan je objasnio pozadinu glasanja u UN-u. Najpre je snažno branio spoljnu politiku njegove administracije, napominjući da je vlada ovaj put unela nov aspekt rešavanja starih problema, odnosno da Turska „uvežbava“ politiku veće nezavisnosti bez primanja naredbi drugih (mislio je na SAD i EU). On je nagovestio da će od sada Turska imati samostalnu političku agendu.

Analizirajući javnu retoriku, neko može da pomisli da Turska ima više od jednog razloga za promenu političke osovine. Organizovanjem humanitarne pomoći za Gazu, Turska je više računala na uvećanje kredibiliteta u arapskom i islamskom svetu nego što se nadala da će pomoć stići nesretnim Palestincima u Gazi. Ishod akcije govori u prilog tome – ne vidimo da su Palestinci mnogo time dobili, ali vidimo da se turske zastave vijore u arapsko-islamskom svetu.

Drugi razlog frustracije jeste to što Evropa odbija da prizna Tursku kao stalnu članicu. Nedavno je Erdogan izjavio da turska nacija i dalje teži evropskoj integraciji: „Predali smo aplikaciju za EU 1959, zvanično je odobrena 1963. godine i od tada čekamo da budemo priznati. Postavljam jednostavno pitanje evropskim liderima, a to je da li bi, ukoliko se ne smatraju ‘hrišćanskim klubom’, trebalo da nas prihvate.“

Turska istovremeno želi dve stvari. S jedne strane, Ankara bi da bude lider islamskog sveta, a s druge da bude primljena u „hrišćanski klub“. Takođe, nada se da postane članica EU dok krši međunarodno pravo u slučaju Kipra.

Edmond Azadijan

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure