img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatni muzej u Novim Banovcima

Muzej „Macura“

07. jul 2010, 19:43 Tanja Jovanović
Copied

Prvi privatni muzej u Srbiji otvoren je u maju 2008. godine u Novim Banovcima. Vlasnik je Vladimir Macura, kolekcionar, koji poseduje možda i najznačajniju zbirku umetničkih dela iz perioda avangarde 20-ih i 30-ih godina, i moderne umetnosti 60-ih i 70-ih godina prošlog veka nastale na tlu Jugoslavije

Ime Vladimira Macure prvi put je zapaženo na izložbi „Nadrealizam u Beogradu: Umetnost nemogućeg“ u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti 2002. godine, kada su između ostalih predstavljeni i radovi iz njegove kolekcije. Dve godine kasnije u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ Macura je predstavio dela likovne i primenjene umetnosti avangardnih pokreta 20. veka, a u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu prikazan je i deo njegove kolekcije „Svakodnevni život stolica/Gorgona“, 2006. godine.

Vladimir Macura je rođen 1965. u Erveniku kod Knina, odande je otišao na studije istorije umetnosti u Ljubljanu, neko vreme glumio u pozorištu Ljubiše Ristića, a onda odlazi u Beč, gde je otvorio malu prodavnicu umetničkih predmeta. Bili su to klasični radovi koje je prodavao, a u isto vreme je nabavljao i ono što je njega interesovalo, pre svega dela avangarde iz srednje i istočne Evrope. Od samog početka želeo je da svoju zbirku izloži na jednom mestu. Sticajem okolnosti zbirka je stigla u Srbiju, jer je Macura sagradio muzej u Novim Banovcima na obali Dunava, u ulici kojoj je sam dao ime Zenit. Pronašao je neobično uzan i dugačak plac, koji se spušta do samog Dunava, i obratio se arhitektama Ivanu Kucini i Nenadu Katiću. Prvobitni projekat je predviđao niskobudžetnu galeriju od 180m² uz upotrebu jeftinih materijala i konstrukcije. Pokušano je da se u okviru što manje površine osnove ostvari što veća površina zidova za izlaganje. Tako se došlo do arhitektonske osnove oblika ćiriličnog slova P. Macura je u tome prepoznao sliku „Meander“ Julija Knipfera iz sopstvene kolekcije, što ga je inspirisalo da zamisli mnogo veću zgradu i tako je projekat galerije prerastao u projekat muzeja. Muzej je površine 650 m² i njegov upečatljiv, kockasti profil koji se izdiže iz novobanovačke ravnice vidi se sa autoputa Beograd–Novi Sad.

Siva kuća, kubus pored izložbenog prostora na dva nivoa, ima depo, stambeno-radni prostor i kafe bar sa prodajnim pultom. Muzej je ograđen i ima sopstveni parking, park sa voćnjakom, skulpture i rezidencijalni objekat za goste. Park se jednim delom strmo spušta prema Dunavu. Na kapiji muzejskog imanja s voćnjakom piše: Mom narodu.

Muzej „Macura“ prvenstveno funkcioniše kao institucija zadužena za čuvanje, proučavanje i izlaganje umetničkih i istorijskih predmeta iz zbirke njegovog osnivača.

Zbirka neprocenjive vrednosti formirana je po ličnom ukusu velikog ljubitelja umetnosti Vladimira Macure, a Muzej je ostvarenje njegovog sna. Zbirka bi mogla da se podeli u celine: zenitizam, yugo-dada, ruski i poljski konstruktivizam, srednjoevropske avangarde, beogradski nadrealizam, EXAT51, Gorgona, visoka moderna, konceptualna umetnost, bečki akcionizam, vojvođanska neoavangarda, minimalizam, Grupa šest umetnika, Grupa šestorice umetnika; ili pak da se podeli na slike, skulpture, stolice, objekte, instalacije, video-radove, fotografije, crteže, knjige umetnika, pisma, projekte, predmete primenjene umetnosti, knjige, časopise…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure