Dr Ivan Topisirović trenutno je angažovan u laboratoriji profesora Nahuma Sonenberga u Centru za rak „Gudman“ na Univerzitetu Mekgil u Montrealu, Kanada. U Srbiji su ga neki zapamtili kao briljantnog i svestranog studenta, drugi se sećaju da je devedesetih odbio da primi za to nagradu jer ju je dodeljivala Mira Marković, a mnogo je onih koji ga znaju samo kao gitaristu rok grupe Kanda, Kodža i Nebojša, kojoj se priključio sredinom devedesetih, u „zlatno doba“.
U međuvremenu, dr Topisirović je postao i vrlo dobro poznat mnogo široj, naučnoj zajednici, naročito pošto je prestižni naučni časopis „Science“ u maju objavio njegov (drugi) naučni rad pod nazivom „mTORC1-mediated cell proliferation, but not cell growth, is controlled by the 4E-BPs“. Do kakvih su saznanja on i njegove kolege došli, ukratko nam je objasnio: „U fiziološkim uslovima ćelije povećavaju svoju veličinu da bi se potom podelile. Na ovaj način višećelijski organizmi rastu i obnavljaju svoja tkiva. mTOR signalni put igra važnu ulogu u regulaciji ćelijske deobe i rasta. Poremećaj funkcije mTOR signalnog puta i regulacije ćelijskog rasta i deobe opisan je u velikom broju humanih oboljenja uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i kancer. Iz ovog razloga je neophodno dešifrovati mehanizme kojim mTOR signalni put kontroliše ćelijsku deobu i rast u ćelijama sisara. Rezultati naše skorašnje studije pokazuju da mTOR signalni put kontroliše ćelijsku deobu nezavisno od ćelijskog rasta. Naime, efekti mTOR signalnog puta na ćelijsku deobu posredovani su inhibicijom 4E-BP proteina, dok su efekti na ćelijski rast posredovani stimulacijom S6 kinaze. U skladu sa ovim zapažanjima, maligne ćelije koje ne poseduju 4E-BP proteine su rezistentne na antitumorske efekte inhibitora mTOR signalnog puta. Naši rezultati otkrivaju do danas neopisane aspekte mTOR signalnog puta i time otvaraju mogućnosti za nove terapeutske metode koje će ciljati poremećaje u mTOR signalnom putu u kardiovaskularnim, metaboličkim i malignim oboljenjima.“
Topisirović je 2000. godine završio Medicinski fakultet u Beogradu a potom je magistraturu (2002) i doktorat (2003) uradio na Biološkom fakultetu pod mentorstvom prof. Stanke Romac, u oblasti molekularne genetike, te molekularne i ćelijske biologije i biohemije. Inspirisan radom u laboratoriji opredelio se za bazičnu nauku umesto kliničke prakse. Iz Srbije je otišao u junu 2001. godine da bi postdoktorske studije nastavio u Njujorku, u laboratoriji dr Katherine Borden na Mount Sinai School of Medicine u kojoj je, kako objašnjava, počeo da se bavi kontrolom genske ekspresije na posttranskripcionom nivou. „Tamo sam ostao do septembra 2004. godine, kada sam se sa dr Borden i delom laboratorije preselio u Institut de recherche en immunologie et en cancerologie (IRIC) Univerziteta u Montrealu, gde sam dobio poziciju naučnog saradnika. U februaru 2009. godine prešao sam u laboratoriju prof. Sonenberga u Centru za rak ‘Gudman’ na Univerzitetu Mekgil u Montrealu gde i trenutno radim na mestu naučnog saradnika“, objašnjava Topisirović. Dolazak u laboratoriju dr Borden, kao i prelazak u laboratoriju prof. Sonenberga, jednog od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti, presudno su doprineli njegovoj karijeri, smatra Topisirović.
U međuvremenu je objavio više od 30 radova i osvojio nekoliko nagrada, među kojima je i „Governor General’s Award for Leukemia Research“ koju dodeljuje kanadsko Društvo za borbu protiv leukemije i limfoma, za dostignuća u ovoj oblasti.
Istraživanja leukemije, malignih i bolesti poremećaja metabolizma kao i druga na kojima je radio poslednjih 10 godina bilo bi veoma teško realizovati u Srbiji, kaže Topisirović, prvenstveno zbog nedostatka materijalnih sredstava i infrastrukture. „Još uvek sam otvoren po pitanju mogućnosti povratka u Srbiju. Nedostatak kompetitivnog modela finansiranja nauke i shvatanje nauke kao ‘posla od 9 do 5’ su dva osnovna problema zbog kojih u ovom trenutku ne pomišljam o povratku“, navodi Topisirović, dodajući da je u stalnom kontaktu s laboratorijom prof. Stanke Romac u kojoj je magistrirao i doktorirao. U saradnji sa prof. Romac i World University Service održao je seriju predavanja na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. i ove godine.
Predstavljamo naše naučnike u svetu
Ime i prezime: Ivan Topisirović
Obrazovanje: Posle završenog Medicinskog fakulteta u Beogradu 2000, magistrirao je 2002. i doktorirao 2003. godine na Biološkom fakultetu u Beogradu. Tokom 2000. i 2001. godine stažirao je u Gradskoj bolnici na Zvezdari u Beogradu.
Karijera: Postdoktorske studije nastavio je u Sjedinjenim Američkim Državama i u Kanadi. Od 2001. do 2004. godine u Mount Sinai School of Medicine, New York, istraživao je u oblasti molekularne i ćelijske biologije, biohemije i biofizike. Narednih pet godina – do početka 2009. – radio je na Institute of Research in Immunology and Cancer, na Univerzitetu u Montrealu u Kanadi, dok je poslednjih godinu dana angažovan u Centru za rak „Gudman“ na Univerzitetu Mekgil, takođe u Montrealu.
Stipendije i nagrade: Dobitnik je nekoliko stipendija, poslednju od Društva za borbu protiv leukemije i limfoma Sjedinjenih Američkih Država. U 2007. godini dobio je „Governor General’s Award for Leukemia Research“, kanadskog Društva za borbu protiv leukemije i limfoma. Proglašen je za studenta generacije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, i dobitnik je Nagrade Skupštine grada Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je upozorenje gradskim i opštinskim štabovima za vanredne situacije za hitno preduzimanje operativnih i preventivnih mera, a u skladu sa najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ)
U izveštaju Stejt departmenta je navedeno da Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima ali i da ulaže značajne napore da to učini
U četvrtak 6. juna 2024. u klubu “Privrednik” održan je događaj #AccelerateSustainability, tokom kojeg su predstavljeni izveštaji o održivom poslovanju Nelt Grupe i njenih članica, kompanija Neoplanta i Baby Food Factory (BFF). Na početku događaja prisutnima se obratila Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije
Roditelji ovo neće trpeti, donosioci odluka više se i ne pretvaraju da im je stalo do dece – kažu u portalu Bebac čiju je peticiju za vraćanje dečjeg televizijskog programa potpisalo više od 13.000 ljudi. Odlukom REM-a više nije važno da televizija ima više od 20 odsto kvalitetnog programa
U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!