img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Štrajkovi

Proleteri svih zemalja

06. октобар 2010, 19:42 M.A
foto: tanjug
Copied

U utorak 5. oktobra pripadnici policije protestovali su ispred zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici. Kao što ni datum koji su odabrali nema, kako tvrde, nikakve veze sa „onim 5. oktobrom“ tako ni štrajk Policijskog sindikata u borbi za bolji materijalni i socijalni položaj nema nikakve direktne veze sa socijalnim protestima širom Evrope. Ali se pobude i ciljevi svode na isto. Policijski sindikalci su tražili da vlada donese novi zaključak kojim će biti omogućeno potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.

Štrajk je najavio i sindikat pravosuđa Srbije, koji je odlučio da 11. oktobra počne sa obustavom rada dok se zaposlenima u administraciji u pravosuđu osnovica za obračun zarada ne poveća na 28.000 dinara, kolika je inače osnovica za nosioce pravosudnih funkcija. Sindikat je saopštio da će zaposleni u pravosuđu van Beograda u znak podrške Beogradskom odboru pravosuđa od 6. oktobra svaki dan po jedan sat obustavljati rad.

Poslednjih nedelja talas protesta protiv mera štednje koje se uvode u državama EU preplavio je čitavu Evropu. U Briselu je 29. septembra protestovalo više od 100.000 demonstranata iz 30 zemalja.

Slični protesti u kojima sindikati zahtevaju „Evropu koja je više socijalna“, odvijali su se u Grčkoj, Irskoj i Litvaniji, Sloveniji, Rumuniji, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Španiji i manji u Poljskoj. Generalni sekretar Evropske konfederacije sindikata Džon Monks upozorava da će uvođenje mera štednje u većini evropskih zemalja, radi smanjenja budžetskog deficita, imati „katastrofalan efekat na pojedince i na privredu“.

Najmasovniji je bio generalni štrajk 29. septembra u krizom trenutno najugroženijoj Španiji. Zahvatio je glavne industrije grane, velike snabdevače tržišta i transport, koji je funkcionisao u minimalnom obimu.

Besnim protestima protiv planiranog pomeranja starosne granice za odlazak u penziju preplavljena je i Francuska u kojoj su 23. septembra vozovi zaustavljeni, škole zatvorene, a glavni listovi se nisu pojavili na ulicama. To je bio drugi generalni štrajk protiv nepopularne penzijske reforme. Francuski radnici su dva puta protestovali prethodnih nedelja zbog planova predsednika Nikole Sarkozija da poveća minimalne godine starosti za penziju sa 60 na 62 godine. Sindikati kažu da je marširalo tri miliona radnika, a policija da ih je bilo 997.000.

I pored otpora evropskih sindikata, Komisija EU predložila je paket zakona koji predviđa automatske drakonske kazne za zemlje sa budžetskim deficitom. Evropi očigledno predstoji period intenzivnih socijalnih konflikata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure