img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Evropa koja nestaje

15. decembar 2010, 15:36 Sonja Ćirić
Bogojevo, Vojvodina
Copied

Frank Gaudlic je pokušao da na fotografijama sačuva život koji će za koju deceniju nestati pod naletom robnih kuća i uniformisanja kulture

Da li znate šta je to „Casa mare“? A gde je Maramureš? Ili, da li ste čuli za narod Gagauze? Pogledajte izložbu fotografija „Casa mare“ u Etnografskom muzeju u Beogradu, gotovo sigurno ćete naći još niz nepoznatih stvari o sebi i ljudima koji žive blizu nas. Mi vam nudimo samo delić njene priče o Evropi kakvu je otkrio Frank Gaudlic, autor ove izložbe, fotografišući ljude i enterijere njihovih kuća po Erdelju, Maramurešu i Dobrudži u Rumuniji, Švapskoj Turskoj na jugozapadu Mađarske, po Vojvodini i Moldaviji.

Izložba je došla u Beograd iz Berlina, iz Muzeja evropskih kultura. Kustoskinja izložbe, Beata Vild, kaže za „Vreme“ da Muzej predstavlja kulture različitih država tako što sarađuje sa njihovim institucijama, kao sad sa Etnografskim muzejom, s namerom da postigne dijalog. Beata Vild ujedno skreće pažnju da ova izložba dokazuje stav da kultura nema granica, već da postoje samo kulturni krugovi koji povezuju različite narode u različitim državama.

Frank Gaudlic je pokušao da na fotografijama sačuva život koji će, moguće, za koju deceniju nestati. Ujedinjavanjem, piše u katalogu izložbe, Evropa postaje istovremeno i bogatija i siromašnija. Gaudlic dokazuje ovu tezu na primeru bilo kog mesta na svom dvogodišnjem putu. U Erdelju, na primer, oblasti koja je kao i cela Rumunija deo Evrope, sticajem istorijskih okolnosti ugrožena je nacionalna raznovrsnost. Frank Gaudlic je fotografisao Rumune, Saksonce, Mađare i Rome u njihovom domu, u njihovoj najlepšoj prostoriji i u svečanoj odeći, pokazujući na taj način šta nestaje pod naletom robnih kuća i uniformisanja kultura. Ljudi su mu otvarali najlepšu prostoriju, „casa mare“, salon koji je uvek uređivan s posebnom pažnjom i otvaran samo za posebne i praznične prilike. U njima su najlepši nameštaj, najšareniji tepisi, uspomene, fotografije, ikone. Vesna Bižić-Omčikus, kustos izložbe u Etnografskom muzeju, skreće pažnju na fotografije enterijera: „One pričaju o svakodnevnim navikama tih ljudi, njihovim individualnim estetikama uređivanja prostora, njihovim običajima, njihovoj pobožnosti. Te sobe su uređivane i oskudno i raskošno, i u seoskom i u gradskom stilu. Da u legendi ispod fotografija ne piše gde su snimljene, ili koje je nacionalnosti Gaudlicov model, bilo bi nemoguće razaznati da li je fotografisana šarena soba ponos doma nekog Vojvođanina, Rumuna ili Moldavca, odnosno da li je lepa Romkinja iz ovog ili onog kraja. Jednostavno, kulturnih granica nema.“

Gaudlic je fotografisao ljude i enterijere autentično i verodostojno, bez dodatnog svetla, kao dokument o raznolikosti načina ljudskog postojanja koju treba održati. Ljudi s Gaudlicovih fotografija gledaju kroz objektiv pravo u nas, otvoreni i znatiželjni prema nama kao što smo i mi prema njima. Veza je, dakle, uspostavljena. Samo je treba sačuvati.

Franzula Jonita, Romkinja, Ćuza Voda
Franzula Jonita, Romkinja, Ćuza Voda
Gilgijan Mustafa, Turkinja, Fantana Mare, Dobrudža
Gilgijan Mustafa, Turkinja, Fantana Mare, Dobrudža
Joan Peter, Rumun, Saćel, Maramureš
Joan Peter, Rumun, Saćel, Maramureš
Katalin Valter, Mađarica, Pečvar, Švapska Turska
Katalin Valter, Mađarica, Pečvar, Švapska Turska
Lidija Valent, Slovakinja, Lalić, Vojvodina
Lidija Valent, Slovakinja, Lalić, Vojvodina
Đerđ Stanić, Rom, Batanja, Bekeš
Đerđ Stanić, Rom, Batanja, Bekeš
Ćukurova, Dobrudža
Ćukurova, Dobrudža
Oknica, Erdelj
Oknica, Erdelj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Šta je javni interes po oceni Ministarstva kulture

Zašto Ministarstvo kulture smatra da su programi Nišvila i Kolarčeve zadužbine manji javni interes od recimo Čukafesta i Savamalskog koncerta

In memoriam Ljiljana Pekić

In memoriam

04.avgust 2026. I.M.

Preminula Ljiljana Pekić, supruga Borislava Pekića

Ljiljana Pekić, arhitekta i životna saputnica književnika Borislava Pekića, preminula je u 94. godini

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Fest

03.avgust 2026. Sonja Ćirić

Dragan Jeličić: Insistiram da politika ne uđe na FEST

Selektor ovogodišnjeg Festa Dragan Jeličić kaže da je Odbor festivala usvojio program koji im je predložio, i nada se dobrom. Kako bi se to ostvarilo, insistira da se i jedni i drugi ostave politizacije FESTA

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure