img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samospaljivanja i demonstracije u Egiptu

Ljudi buktinje

26. januar 2011, 17:45 Miroslav Višnjić
fotografije: reuters
Copied

Jedan čovek polio se benzinom u centru Kaira. Dok je goreo, on je iz plamena vrištao: "Ljudi, nisam mogao više da budem gladan…" Bio je to samo uvod u demonstracije protiv predsednika Husnija Mubaraka tokom kojih je u utorak poginulo troje ljudi

Za „Vreme“ iz Kaira

Sva je prilika da su nedavni događaji u Tunisu, ali pre svega samospaljivanje mladića Mohameda Buazizija, mnogo više pogodili Egipat nego što to bilo ko od zvaničnika hoće da kaže ili prizna, i inspirisali Egipćane da i sami počnu da se spaljuju i demonstriraju mnogo ozbiljnije nego što su to činili do sada. Desetak ovdašnjh ljudi pokušalo je da se spali i neki su uspeli, a druge su spasli. Ljudi buktinje koji su odlučili da svoj bunt saopštavaju putem sopstvene smrti činili su to iz različitih razloga, ali niko nije pominjao Tunis. Jedan od njih sve nas je bukvalno tresnuo u glavu i naterao da sami sebe zapitamo „a šta si ti uradio da pomogneš ovome nesrećniku“ kada se u centru Kaira polio benzinom i zapalio. I dok je goreo on je iz plamena vrištao: „Ljudi nisam mogao više da budem gladan…“

Iz obližnje džamije u mome komšiluku odjekuje vrišteći glas hodže koji vernicima poručuje da islam zabranjuje samoubistvo i da tome nema mesta u ovome društvu. To isto čini, gotovo u isto vreme, i ostalih hiljadu hodža u hiljadu džamija u Kairu pet puta dnevno, jer toliko ima obaveznih dnevnih molitvi. Njihov primer slede sve ostale hodže širom zemlje, a petkom u podne kada se u muslimanskim bogomoljama održava „Velika molitva“, hodže još žešće poručuju vernicima: „Ne ubijaj samoga sebe… Ne diži ruku na sebe, jer islam to brani!“

Šeik Salah Naser, imam džamije Al Azhar u Kairu, bogomolje koja predstavlja najstariju i najuticajniju muslimansku versku instituciju na svetu gde se školuju hodže sa svih meridijana, uključujući i one iz Bosne i Srbije, najviše sa Kosova i Sandžaka, uputio je ovakvu poruku: „Egipat ranije nije znao za ovaj fenomen i nikada nije video ubistvo i ubijanja kao ova sada. Mora da smo tako nešto uvezli…“ Sa „uvozom“ ili bez njega svakoga dana u Egiptu poneko se polije benzinom i zapali, i to čine veoma mladi ljudi.

Ono što se ovih dana događalo u Tunisu i što prema poslednjim vestima još traje, uzdrmalo je ove ljude, ali dok su se ostali Arapi zamislili i rekli „za nas ima nade“, dok je saudijski kralj posle operacije u Americi otišao na oporavak u Maroko da bi iz komšiluka video kako stvari stoje i postoji li opasnost od širenja „tuniskih zbivanja“, Egipćani su se rascepili krenuvši putem sunovrata, putem bez povratka. Krenuli su da se spaljuju, a među njima se, baš kao i u Tunisu, našao i jedan piljar. Samo dok je Mohamed Buazizi, tuniski piljar sa univerzitetskom diplomom koji je pokrenuo „Jasmin revoluciju“, bio više nego pismen, ovaj njegov egipatski sledbenik i kolega po zanimanju bio je nepismen!

IGRE U BEDI: Sve je više gladnih u Egiptu

LEČENJE KORANOM: Šta je to „poguralo“ Egipćane da krenu putem smrti sada pokušavaju da odgonetnu sociolozi i psihijatri, ali sa malo uspeha. Pre svega zbog toga što je psihijatrija „tanka grana“ ovdašnje medicine, koja se inače izučava kao predmet na mnogim medicinskim fakultetima širom sveta zbog svoga vrlo uspešnog i originalnog pristupa u lečenju ljudi. Priča koju je svojevremeno objavila kairska štampa kaže da je jedan ovdašnji psihijatar one najluđe pacijente na svojoj klinici „lečio“ tako što im je čitao sure iz svetoga Korana. Ništa nije rečeno o tome, koliko je ovo „lečenje“ bilo uspešno.

Po muslimanskom kalendaru Hidžra sada je 1432. godina pa nas u mnogo čemu od njih deli 579 godina, koliko ima do našeg današnjeg kalendara. Međutim, nije oduvek bilo tako i ja pamtim jedan drugi Egipat, a i danas znam mnoge Egipćane, od univerzitetskih profesora pa do piljara i čistača cipela, koji su iz sasvim druge priče.

Njihov Egipat je zemlja koja fascinira na svakom koraku i pritom obogaćuje svojom istorijom, lepotom, podnebljem i ljudima. Nije onda nikakvo čudo što milioni turista iz celoga sveta svake godine dolaze ovamo da bi se divili Egiptu i njegovoj gotovo netaknutoj faraonskoj civilizaciji. Drevni Misir je jedno od onih mesta na zemlji koje svako poželi da vidi bar jednom u životu, a za neke od ostarelih američkih turista, koji su čitavog života štedeli da bi došli ovamo, on je pomalo i tužan kraj, jer ispadne po onoj „vidi Egipat pa umri“. Neke od tih vrlo starih ljudi izda srce kada se nađu u blizini Keopsove piramide, ili malo dalje kraj Sfinge sa razbijenim nosem. Kažu da se Egipat ne može porediti ni sa jednim drugim mestom na svetu, ali i da se ne može razumeti samo za vreme jedne posete. Pa zato ovdašnja poslovica, i to ne bez valjanog razloga, kaže: „Onaj ko se samo jednom napije vode sa Nila uvek se na tu reku vraća.“

Prvi utisak nas vara, jer imamo privid da smo se sreli sa jednim bučnim i haotičnim mestom, od koga i bukvalno boli glava. Treba nam samo malo više vremena kako bismo detaljnije upoznali lepotu ove zemlje koja u sebi spaja Afriku i Aziju, a u svojim nedrima krije tajne mnogih drevnih civilizacija i naroda iz kojih se iznedrio današnji Egipćanin: dobroćudan i nasmejan, a i ne može da bude drugačiji, jer uživa u životu i zna da se raduje malim stvarima, a vazda je pod kapom plavoga neba i suncem.

Svi odavde ponesu kao nezaboravan utisak i saznanje da bogatstvo ove zemlje nije samo u njenim spomenicima i dugoj istoriji već i u ljudima i njihovom gostoprimstvu.

I dok u Egiptu „nešto“ ključa uz asistenciju još nepoznatoga kuvara, ostali Arapi uglavnom prepričavaju događaje iz Tunisa, ne obazirući se na upozorenje generalnog sekretara Arapske lige Amr Muse, koji im je pre neki dan svima poručio da „tuniska revolucija nije tako daleko od nas“.

Troje mrtvih na demonstracijama

Prvi put od kada je pre 30 godina stao na čelo Egipta predsednik Husni Mubarak se suočava sa demonstracijama u kojima učestvuje hiljade ljudi. U Kairu su u utorak demonstranti vikali „Dole Husni Mubarak“ dok su se sukobljavali sa policijom. Policija je odgovorila vodenim topovima i suzavcem. Agencije javljaju da je privedeno najmanje 15 ljudi. U Tunisu je tek nedavno sa vlasti svrgnut predsednik posle višenedeljnih demonstracija. Baš kao i Tunižani, i Egipćani se žale na visoke cene prehrambenih artikala, siromaštvo, nezaposlenost i autoritarnu vladu. Baš kao i u Tunisu, i u Egiptu je demonstracijama prethodilo samospaljivanje ljudi očajnih zbog nemaštine.

I u drugim egipatskim gradovima došlo je do sukoba između demonstranata i policije. „To je marš slobode na koji sam čekao čitav svoj život“, rekao je jedan mladić u Kairu, a prenosi agencija „Rojters“. Pre protesta na internetu su građani Egipta pozivani da se priključe „danu besa“.

Silina demonstracija je neobična za Egipat, gde se obično na protestnim skupovima okuplja najviše nekoliko stotina ljudi. Demonstracije su bile usmerene i protiv Mubarakovog sina Gamala, za koga mnogi smatraju da bi trebalo da nasledi svog oca.

Ministrastvo unutrašnjih poslova Egipta izdalo je upozorenje da će preduzeti mere protiv svih iligalnih akcija i da će hapsiti demonstrante. Dozvoljene opozicione partije u Egiptu su slabe i međusobnom posvađane. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton pozvala je obe strane da se uzdrže od sukoba. SAD su važan saveznik Egipta.


Trend samospaljivanja

U susednom Alžiru je jedan 37-godišnji muškarac podlegao povredama, pošto se polio benzinom i zapalio, javlja agencija AFP. To je već drugi takav smrtni slučaj u Alžiru. Agencija RIAD izveštava da se i u Saudijskoj Arabiji jedan 60-godišnji muškarac zapalio protestujući jer nije mogao da dobije saudijsko državljanstvo koje donosi ekonomske pogodnosti. I u Mauritaniji se jedan muškarac u svom automobilu polio benzinom i zapalio preko puta predsedničke palate u Nuaškotu. U poslednje dve nedelje najmanje 18 Arapa se polilo benzinom i zapalilo, najviše njih u Egiptu. Zbog sve većeg siromaštva u arapskom svetu vlade strepe od „poremećenog trenda“ samospaljivanja, stvaranja „socijalnih mučenika“, što bi kao ekstremni protest moglo da potpali socijalne nerede.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Arhivska fotografija - obeležavanje godišnjice 2019. godine

Svet

17.maj 2025. Igor Lasić (DW)

Obeležena 80. godišnjica stradanja na Blajburškom polju

Ovogodišnje obeležavanje stradanja na Blajburškom polju okupilo je tek stotinak ljudi. Jer, u Austriji više nema volje da se masovni skupovi dozvole

Rusko-ukrajinski sukob

16.maj 2025. I.M.

Razmena 1.000 za 1.000 zarobljenika: Prvi konkretan ishod rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu

Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se u Istanbulu prvi put licem u lice još od marta 2022. godine. Iako nije postignut dogovor o prekidu vatre, usaglašena je razmena 1.000 zatvorenika sa obe strane, potvrdili su zvaničnici. Ukrajina je zatražila razgovore lidera, a Rusija najavila spremnost da ih „razmotri“.

Rat u Ukrajini

16.maj 2025. B. B.

Predstavnici Ukrajine i Rusije konačno se sastali u Istanbulu

Iako se predsednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, drže po strani, njihovi pregovarači su seli za isti sto da razgovaraju o primirju

16.maj 2025. Srećko Matić (DW)

Dr Konstanca Icel: Šokirana nasiljem u Srbiji, studenti preuzimaju odgovornost za budućnost

Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije

Rat u Ukrajini

15.maj 2025. B. B.

Erdogan i Zelenski razgovarali skoro tri sata, ali se ne zna o čemu

Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti

Komentar

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr