img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava proizvođača fonograma

Odzvonilo i mobilnim telefonima

23. februar 2011, 22:15 J.L
Copied
foto: reuters

Srpska napredna stranka platila je Organizaciji proizvođača fonograma Srbije (OFPS) 12.390 dinara za korišćenje muzike pred početak mitinga 5. februara. Toliko, kažu iz OFPS-a, košta dnevno korišćenje fonograma na javnom skupu. Faktura na taj iznos ispostavljena je prema pravilniku OFPS-a i Zakonu o autorskim i srodnim pravima, uračunat je porez na dodatu vrednost, a taj novac će OFPS kasnije rasporediti proizvođačima korišćenih fonograma i interpretatorima. Ovom uplatom, SNS se, međutim, nije ratosiljao tužbe bendova S.A.R.S. i Marčelo i Filteri, koju će „zbog neovlašćenog korišćenja pesama Buđav lebac i Kuća na promaji„, podneti protiv te stranke. Autorska prava, kažu u OFPS-u, nisu u njihovoj, već u nadležnosti SOKOJ-a i samih autora. OFPS se, dakle, bavi prvenstveno zaštitom prava proizvođača fonograma. Prema zakonskoj definiciji, fonogram je „zapis zvuka na nosaču zvuka“, a prema zakonu naknada za emitovanje se plaća ukoliko se muzika pušta javno sa mobilnog telefona, televizora, radio-aparata ili bilo kog drugog uređaja za slušanje muzike. Pitanje koje dalje muči mnoge je – šta je javno emitovanje. Kako je svojevremeno objasnio predsednik ove organizacije, Petar Đurić, to je „svako puštanje muzike u prostoru u kome se nalazi više od jedne osobe“. Ovo ne bi trebalo da se odnosi na „obične“ građane, već samo na one koji muziku koriste tokom obavljanja delatnosti. Inače, naknade za javno saopštavanje fonograma na godišnjem nivou kreću se od 8000 dinara za zanatske radnje, do 57.360 dinara za ugostiteljske objekte, a OFPS je u prošloj godini uspeo da naplati oko tri miliona evra na ime naknade od emitovanja, reemitovanja i javnog saopštavanja fonograma.

Ovaj podatak ohrabruje, ukoliko uzmemo u obzir da je došlo krajnje vreme da se autorska prava u Srbiji ozbiljno uzmu u zaštitu. Pre mesec dana, međutim, došlo je do naplate koja je izazvala polemiku, ali i pitanje – koliko precizno organizacije tarifiraju reprodukovanje muzike?

Vlasnica jednog frizerskog salona iz Beograda, naime, morala je da plati čak 11.000 dinara kao naknadu za „korišćenje fonograma“ zbog – zvonjave na mobilnom telefonu radnice u salonu, pošto je kontrolor OFPS-a tu melodiju procenio kao muzičku numeru koja podleže zaštiti autorskih i srodnih prava. Iako su advokati mišljenja da se autorska prava moraju poštovati, ali da signal na mobilnom telefonu ne može da spada u fonogram, u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine kažu da pod tarifnik spada „bilo koji uređaj koji reprodukuje muziku“. Da li to znači da bi svaka četiri takta, koja predstavljaju zvono na mobilnom telefonu, mogla da podležu ovom tarifniku, kao i dokle bi nas to dovelo, ne zna niko. Nezvanično, ovaj slučaj je iskomentarisan kao način da se, ipak, nešto naplati i od onih koji su iz svojih lokala izneli sve muzičke uređaje kako bi se oslobodili suvišnih troškova. Da li je radnica frizerskog salona kontinuirano glumila „džu-boks“ sa svojim telefonom, ili se potrefilo da to sokoćalo zazvoni baš, nezgodno, u prisustvu kontrolora, samo ona zna.

Za one koji poštuju pravila OFPS nudi i privilegije. Tako je, na primer, na sastanku sa zamenikom predsednika SNS-a Aleksandrom Vučićem dogovoreno da „naprednjaci“ potpišu ugovor sa OFPS-om, kako bi ostvarili popust od 33 odsto za svako dalje korišćenje fonograma na svojim skupovima. Baš kao i ostala pravila OFPS-a, i ovaj ustupak važi za sve.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure