img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

Olimp pozorišnih bogova

20. april 2011, 21:58 Dragana Bošković
EVROPSKA NAGRADA ZA NOVU POZORIŠNU REALNOST: Iz predstave „Mister Vertigo“ reditelja Kristijana Smedsa u izvođenju Finskog nacionalnog teatra / foto: antti ahonen
Copied

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Za „Vreme“ iz Sankt Peterburga

Na predlog ogromnog pozorišnog foruma, kome pripada i vaš izveštač, žiri 14. Evropske nagrade za pozorište, sa pozorišnim kritičarem Žoržom Banuom na čelu, doneo je odluku da se ove, 2011. godine nagrada dodeli Peteru Štajnu (1937), nemačkom reditelju čije smo predstave imali prilike da gledamo i na BITEF-u. Ovaj, svetski poznat umetnik, koji je sedamdesetih ustanovio berlinski „Šaubine“ (gde je postavio Ibzena, Gorkog, Labiša, Šekspira, Handkea, Boto Štrausa…), pouzdan tumač antike i dramske klasike, opere, kao i moderne dramaturgije, u Sankt Peterburgu je bio predstavljen režijom veoma kvalitetnog pozorišnog projekta Slomljeni krčag Hajnriha fon Klajsta, u izvođenju Berliner ansambla. U glavnoj ulozi je nastupio slavni nemački pozorišni i filmski glumac Klaus Marija Brandauer.

Na dodeli Evropske nagrade za pozorište, u Aleksandrinskom teatru, najstarijem u Petrogradu, na čijem čelu je danas Valerij Fokin, maestro Peter Štajn je mnogobrojnom auditorijumu (oko 400 stranih zvanica, plus Rusi) poklonio neobično izvođenje muzičko-scenskog programa Faust–fantazija, u kome je lično interpretirao delove Geteovog teksta, uz klavirsku pratnju Artura Anekina. U ovom efektnom nastupu, Peter Štajn je pokazao zavidnu energiju, dramsku ekspresivnost i hvale vrednu spontanost. Program je bio srezan na pravu meru da se u njemu uživa.

LAUREAT 14. EVROPSKE NAGRADE ZA POZORIŠTE: Peter Štajn

O NOVIM REALNOSTIMA: Ova, 14. Evropska nagrada za pozorište, koju, uz podršku Evropskog saveta, organizuje niz evropskih pozorišnih institucija (Unija evropskih pozorišta, Internacionalni institut mediteranskog teatra, Međunarodno udruženje pozorišnih kritičara, Međunarodni pozorišni institut Uneska), ove godine je održana u Sankt Peterburgu, u saradnji sa Ministarstvom za kulturu Ruske Federacije, Međunarodnim festivalom „Baltički dom“ i nizom ruskih teatarskih asocijacija. Do sada, u ovih četrnaest edicija, Evropska nagrada za pozorište dodeljivala se u Taormini, na Siciliji – nekoliko prvih godina, jer je i njen inicijator i direktor Alesandro Martinez odande – a onda, sa preskokom, ponekad i od nekoliko godina (iz materijalnih razloga), bila i u Torinu, dva puta u Solunu… Prethodna, 13. Evropska nagrada za pozorište, 2009, održana je u Vroclavu, u Poljskoj.

Pored glavne nagrade, ova manifestacija podrazumeva dodelu još jednog značajnog priznanja – Evropske nagrade za novu pozorišnu realnost, koju, uglavnom, dobijaju mlađi teatarski poslenici, za novi duh evropskog teatra. Od naših umetnika, pre nekoliko godina u Solunu primila ju je dramska spisateljica Biljana Srbljanović, a u Torinu srpsko-mađarsko-francuski performer Jozef Nađ. Ove godine, 12. Evropska nagrada za novu pozorišnu realnost dodeljena je grupi stvaralaca, koji su u poslednjih desetak godina bili redovno predlagani za ovo priznanje. U Petrogradu su je dobili: Andrej Moguči, ruski reditelj (videli smo njegovu neodoljivu predstavu za decu Sreća, po Plavoj ptici Morisa Meterlinka), finski reditelj Kristijan Smeds (koji je prikazao svoju postavku komada Mister Vertigo po romanu Pola Ostera, u kojoj se publika vrtoglavo okretala na pozorišnoj rotaciji, u fantazmagoričnom spektaklu), Britanka Keti Mičel, koja nije imala predstavu na festivalu, Vilijam Dočolomanski, češki reditelj i dramski pedagog (gledali smo plesni spektakl njegovih studenata, Teatar, kao i „work demo“ Putovanje). Nagradu za novu pozorišnu realnost su dobila i dva pozorišta u celini – „Teatar Meridional“ iz Portugala (igrali su neku vrstu etno dramske naracije Kabo Verde i „work in progress“ Specijalisti) i „Vesturport teatar“ iz Rejkjavika, sa Islanda, neobično zanimljiva trupa, koja je razgalila pozorišni svet svojim izvođenjem specifične, gotovo brodvejske varijante Geteovog Fausta, a oduševila, bez ostatka, izvođenjem Kafkine Metamorfoze, obe u režiji mladog umetnika, koji je bio i glavni junak Metamorfoze, Gislija Erna Gadarsona.

OPSTANAK: Ovaj praznik je okupio mnoštvo pozorištanaca, koji su svakoga dana u Domu umetnika imali priliku da razgovaraju o delu nagrađenih, kao i o aktuelnom pozorišnom trenutku. Predstave su se odvijale u mnogobrojnim, prelepim petrogradskim pozorištima – Teatar mladog gledaoca, Dramski teatar Komesarževske, Teatar Lensovjeta, Vasilijevski teatar, Mali dramski teatar Evrope, u kome je slavni Lev Dodin, nekadašnji dobitnik Evropske nagrade za pozorište prikazao svoje i Čehovljeve Tri sestre… Naravno, na čelu svih, „Baltički dom“, pozorište koje je bilo domaćin Evropske nagrade za pozorište, koje je ugostilo zvanice, primilo umetnike iz Evrope i odigralo sopstvenu predstavu Moskva–Petuški Venedikta Jerofejeva, u režiji još jednog poznanika sa BITEF-a, Andreja Žoldaka, u zamornom trajanju od gotovo četiri sata.

Napokon, Specijalnu nagradu za svoje nezaboravno pozorišno delo, ove godine je zasluženo dobila legenda svetskog i ruskog pozorišta, slavni direktor i reditelj moskovskog Teatra na Taganjke, vitalni Jurij Ljubimov (93). Taganjka je, u njegovu čast, odigrala Med Tonina Gera, u režiji maestra.

Sve manje je prilike da se ovakva manifestacija odigra, bilo gde. Ona podrazumeva ogromne troškove, koji se, obično, saberu sa nekom značajnom priredbom, kao što su pozorišni festivali, olimpijade, jubileji… Izvesno vreme smo predlagali da i Beograd bude, jednom, grad u kome će se dodeliti Evropska nagrada za pozorište. Možda, jednog septembra, umesto jednog BITEF-a? Naš zaista širom sveta poznati pozorišni festival i jeste bio dobitnik jedne od Specijalnih evropskih nagrada za pozorište, u Taormini.

U pitanju je, zaista, prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru… Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa, a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju.

Ma koliko pozorišna ostvarenja, koja se izvedu ovom prilikom, bila neujednačenog kvaliteta, njihov dijapazon je dovoljan razlog da, uprkos strašnoj krizi koju pozorište kao skupa umetnost i te kako oseća, Evropska nagrada za pozorište opstane.

Pod utiskom otkazivanja prošlogodišnje manifestacije, koja je trebalo da se održi u Istambulu, pomalo zabrinuti smo se razišli iz Petrograda.

Alesandro Martinez, duša Evropske nagrade za pozorište, sledeću destinaciju nazvao je „top sikret“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure