img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Himna

30. maj 2012, 15:39 Aleksandar Ćirić
Copied

U širem smislu, istorija himne spada u novogovor, jer te „muzičke patriotske tvorevine koje prizivaju i slave istoriju, tradicije i borbe naroda“ istorijski nastaju tek juče, tj. u Evropi XIX veka.

Najstarijom se smatra holandska, napisana između 1568. i 1572. godine – koja službeno postaje himna tek 1932. Reči japanske himne potiču iz Hejan perioda (794–1185) ali su uglazbljene tek 1880. Bog čuva kralja/kraljicu Ujedinjenog kraljevstva prvi put je izvedena 1745, španski Kraljevski marš 1770, danska himna postoji od 1780, a francuska Marseljeza zvanično od 1795.

Zanimljivo, ali Srbija je bila prva istočnoevropska zemlja koja je imala himnu: Dositejevu Vostani Serbie, još na početku Prvog srpskog ustanka, 1804.

Himna se određuje Ustavom, zakonom ili običajno, po tradiciji. Većina postojećih su marševi ili himne, tj. pesme kojima se slavi i obožava neko/nešto; latinoameričke zemlje sklonije su stilu operskih i operetskih himni.

Himne se javno izvode na nacionalnim svečanostima i međunarodnim sportskim takmičenjima – za pobednike na kraju ili pred susret dve nacionalne sportske ekipe. U nekim zemljama kao „vežba iz patriotizma“ obavezno je svakodnevno izvođenje himne pred početak školske nastave, u drugim čak i pred predstave u pozorištu ili film u bioskopu, na početku i na kraju emitovanja radio i televizijskog programa, u izviđačkim kampovima, uz podizanje zastave u vojsci ili na nekadašnjim omladinskim radnim akcijama…

Etikecija nalaže da se svoja ili tuđa himna sluša stojeći; sve ostalo je – ako izuzmemo diplomatski protokol i odavanje počasti – tek patetična igrarija. Patetična: jadna, to jest.

Sad smo došli do srpskog himničnog novogovora. Novi selektor fudbalske reprezentacije Srbije, Siniša Mihajlović, izbacio je iz tima Adema Ljajića – zato što nije pevao himnu. Ispostavilo se da je Mihajlović, tj. Fudbalski savez Srbije, organizacija širom sveta poznata po časti, poštenju, ugledu i pameti, igračima nametnuo nekakav ugovor o ponašanju po kom su dužni da Bože pravde pevaju kao da su školski hor, a ne fudbaleri. Adem Ljajić iz ličnih razloga nije otpevao domaći zadatak iz patriotizma, pa neće za reprezentaciju ni fudbal igrati.

Pre nego što FSS počne da hapsi nepatriotsku publiku, možda bi tu propalu firmu ipak valjalo zatvoriti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure