

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Gradovi rastu. U prestonici poput Beograda, populacioni pritisak svakodnevno otvara nove probleme. No, u svetu danas postoji više stotina milionskih gradova, od kojih su neki već izrasli u takozvane megagradove. I svi imaju slične probleme. Dok u većini današnjih velikih gradova i dalje rastu broj stanovnika, saobraćaj, urbanistički problemi, potrošnja energije, količina otpada i zagađenja vazduha, život njihovih stanovnika postaje sve teži. Neumereni rast gradova jednako dramatično utiče i na ekonomiju i na životnu sredinu. Zato održivost gradova postaje jedno od centralnih pitanja budućnosti. Koja se savremena rešenja nude, šta se očekuje, a šta je već danas ostvarivo na tragu takozvanih megatrendova sa kojima se suočavaju svetske metropole?
GREEN CITY, Broj 4, jun 2012. GREEN CITY je ekološki podlistak nedeljnika „Vreme“, koji se realizuje uz saradnju i finansijsku podršku kompanije SIEMENS d.o.o, Beograd.
Tekstove priredili: Jovana Žuržin, Jasmina Lazić i Slobodan Bubnjević. Oprema teksta: „Vreme“


London
Stanovnici Londona po kvadratnom metru godišnje potroše oko 80 kWh, po čemu je ovaj megapolis uporediv sa drugim severnim evropskim prestonicama. Mada je jedan od najvećih gradova na kontinentu sa osam miliona stanovnika, London se u istraživanju Green City Index našao na desetom mestu među 30 evropskih prestonica prema energetskom učinku zgrada.


Berlin
Tokom poslednje dve decenije, Berlin je postigao zapanjujuće rezultate sa termoizolacijom i štednjom energije. Tako je potrošnja smanjena sa nekadašnjih 150 kWh na 80 kWh po kvadratnom metru godišnje. Zahvaljujući tome Berlin je u istraživanju Green City Index izbio na prvo mesto liste 30 evropskih prestonica prema energetskom učinku zgrada u njemu, dok u ukupnom rezultatu zauzima osmo mesto.


Beograd
U odnosu na ostatak Evrope, zgrade u Beogradu troše skoro dvostruko više energije na grejanje i hlađenje – godišnje se potroši više od 200 kWh/m2. Glavni energetski problem Beograda je slaba termoizolacija objekata, kao i vrlo mala rasprostranjenost ekološki prihvatljivih zgrada – smatra se da bi se samo na zgradama mogle postići uštede i do 40 odsto. U ukupnom Green City Index rezultatu, Beograd se nalazi tek na dvadeset sedmom mestu.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve