img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom smrti Tamare Štajner Popović

Dama od snova i akcije

10. oktobar 2012, 19:14 Vojislav Ćurčić
Copied

Trening psihoanalitičarka Tamara Štajner Popović je u 64. godini izgubila jednu od retkih bitaka – sa svojom teškom bolešću. Kako je napisao ugledni svetski psihoanalitičar Dejvid Saks, „svet će biti siromašnije mesto bez nje, ali i bogatije jer je u njemu živela“. Živela je strasno, sa snovima i vizijama koje je ostvarivala zahvaljujući svojoj ogromnoj energiji, posvećenosti, hrabrosti i političkoj inteligenciji.

Tamara je nesporno bila prva dama i zvezda beogradske psihoanalize, tvorac i najveći borac za status Beogradskog psihoanalitičkog društva kao punopravnog člana Međunarodne psihoanalitičke asocijacije. Imala je veliki ugled i u svetskoj i evropskoj psihoanalitičkog porodici, a posebno u Institutu za Istočnu Evropu čiji je kreator, zajedno sa Han-Grin Praken. Od nje su traženi saveti i mišljenja jer je imala briljantan um i dubok i sveobuhvatan pogled na perspektive razvoja psihoanalize i širenja psihoanalitičke teorije i prakse. Nije se mirila sa prosečnim i zatečenim, već se hrabro i nezaustavljivo borila za ravnopravnost svih analitičara u analitičkom svetu, posebno onih koji su imali hrabrosti da se edukuju i bave psihoanalizom u sredinama koje to nisu prihvatale i podržavale. Između ostalog, zato je i bila predsednik Komiteta za nove psihoanalitičke grupe u okviru Evropske psihoanalitičke federacije.

Osnove psihoanalitičke misli i rada su u našoj sredini uspostavili, posle Drugog svetskog rata i u godinama koje su sledile, Vojin Matić i njegovi učenici. Međutim, tek Tamarin dolazak na psihoanalitičku scenu doneo je novu energiju, ideje i aktivnosti koje su dovele do toga da je beogradska psihoanaliza prepoznata i prihvaćena kao ravnopravan član svetske psihoanalitičke zajednice. Bile su to za nju i njene saradnike teške godine borbe protiv sumnji i predrasuda zapadnog analitičkog sveta. Tamarina neustrašivost, neviđena upornost i optimizam su to promenili. I ne samo to. Njeno mišljenje i pomoć je taj isti zapadni svet kasnije tražio u raznim profesionalno i politički delikatnim situacijama. Bila je diplomatična, kada je trebalo, ali češće i pre svega nezadrživo uporna i ubedljiva. Autentična, vrlo individualna, sa retkom sposobnošću da svoju individualnost, verovanje i vizije promoviše u okviru sistema.

Tamarino znanje, kreativnost, profesionalni izazovi, radoznalost i energija su bili stalni podstrek za saradnike, a inspiracija za mlađe kolege. Za mlade je uvek imala vremena – za njihove dileme, sumnje, teskobe, i virtuozno je uspevala da ih ohrabri, podstakne, podrži, da im pomogne. Na svim analitičkim konferencijama i skupovima, koje je sa saradnicima organizovala, mladi su uvek imali zapaženo mesto, da pokažu šta znaju i mogu, da pokažu da psihoanaliza nije dinosaurus koji više nikoga ne interesuje, koja nema nove ideje, energiju i sledbenike. Tamaru je neopisivo radovalo pojavljivanje i afirmacija novih ljudi. Otuda su brojni psihoanalitički skupovi vratili na našu scenu psihoanalizu kao živ i sve bogatiji sistem razmišljanja, objašnjenja psihičkog života i ponašanja pojedinaca, ali i velikog broja društvenih pojava i ponašanja grupa. Tamari se dopadala misao znamenitog francuskog psihoanalitičara Andre Grina koji je, jednom prilikom, rekao: „Kao što demokratija nije savršen sistem za uređenje društvenih odnosa, ali za sada ne znamo za bolji, tako i psihoanaliza nije savršen sistem za razumevanje psihičkog života, ali ne znamo za bolji.“

Tamara Štajner Popović je bila prisutna uvek, svuda i u svemu što je imalo bilo kakve veze sa psihoanalizom, na podsticajan, ali nekada i zahtevan način. Nije štedela sebe, pa ni druge. Otuda njeno angažovanje kao predsednice Studijske grupe, trening komiteta i brojnih drugih tela našeg analitičkog Društva.

Nikoga nije ostavljala ravnodušnim. Bila je specifična po briljantnoj inteligenciji, vrcavosti ideja, uverenosti u vizije i dobrobit za sve, kreativnoj misli, profesionalnosti i vulkanskoj energiji. Bila je jedinstvena, neponovljiva i harizmatična. Zadužila je, osnažila i obogatila psihoanalitički svet i ne samo njega.

Autor je trening psihoanalitičar BPD

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure