img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kakav je doktor

I lekari imaju prava

05. decembar 2012, 19:37 I. Milanović Hrašovec
foto: www.sxc.hu
Copied

Ovih dana, povodom zabrane i gašenja dela sajta „Kakav je doktor“, onog dela u kojem su građani dobili priliku da javno i slobodno ili hvale ili kude rad svojih lekara, digla se velika bura. Posle svih iskazanih nezadovoljstava zbog još jedne zabrane građanskih sloboda i apela da se očuva makar ovaj glas javnosti, na kraju svega, kao najvrednije, ostaće samo golo pitanje principa: treba li građanima dozvoliti da ovako sistematski i javno komentarišu pripadnike neke profesije, da vrednuju njihov rad, da ih analitičko-kritički ocenjuju? Na to pitanje, u načelu, treba uvek odgovoriti potvrdno: građani su čak i dužni i pozvani da se posvete tim problemima. Samo, što bi rekli u narodu, sa kakvom spremom i namerom? Pitanje je u izboru metoda.

Verovatno vođeni idejom stvaranja demokratske atmosfere u našem zdravstvenom životu, iz Službe poverenika za informacije u početku su dali saglasnost za kreiranje javnog mnjenja na ovaj način. Ideja Udruženja „Srbija u pokretu“, koje je i pokrenulo sajt www.kakavjedoktor.org, bila je da pacijenti ocenjuju rad lekara i komentarišu rad zdravstvenih ustanova. Zamisao je dalje išla ka tome da svaki lekar na sajtu ima svoj profil, da ga uređuje, čita komentare svojih pacijenata i odgovara na njih. Sve je bilo lepo zamišljeno, javno je bio objavljen spisak lekara i ustanova gde su zaposleni, sajt je buknuo već prvog dana rada kada ga je posetilo oko 6000 građana ocenivši više od hiljadu lekara. Nepremostiv problem, međutim, ubrzo se pojavio. Naime, lekare niko nije pitao da li se i oni slažu sa tim.

Iz Lekarske komore Srbije čuli su se oštri protesti da javno iznošenje podataka o lekarima krši njihova građanska prava, kao i to da je neprimereno ocenjivati lekare na ovaj način. Naknadno, nakon 10 dana rada sajta, što pod uticajem Lekarske komore, što uz tek stečenu svest o svim mogućnostima zloupotrebe ovakvih prozivki struke, iz Službe poverenika za informacije poslali su upozorenje da se uklone spiskovi lekara, a na sajtu od tada stoji „Zabranili su nam da ocenjujemo lekare!“. Štetu koja se ovakvim glasanjem slučajno ili namerno može naneti pojedinim doktorima, ili struci u celini, niko ne pominje, iako ona može biti mnogo veća od kakve koristi. Nekompetentnost građana može biti presudna u tome, iako pokretači sajta kažu da se ovde ocenjuje samo odnos lekara prema pacijentu, ne i njegova stručnost. Svejedno.

Ocrniće se na primer doktor kod koga se dugo čekalo, ili onaj koji je izašao na pauzu, radi privatno pa ga nije briga za nas druge, ili onaj što je namršten, previše ozbiljan, previše neozbiljan, ne razume moje probleme, dere se na mene jer sam došao bez uputa, tera me u dom zdravlja, šeta me po raznim odeljenjima, ne zna šta mi je, ne daje mi dobru terapiju jer mene i dalje sve boli, neljubazan je što nisam uzimao tačno lekove koje mi je prepisao, i šta fali konjskoj masti, ne razume se u alternativu, odbojan je prema svemu što ja predložim… Sve su to mogući komentari pacijenata „stručnjaka“. O plaćenim anonimnim komentatorima, koji ciljano kritikuju jedno ime ili ustanovu da i ne govorimo. Može se samo zamisliti zluradost u šansi mladog lekara koji nikako da se dokopa unapređenja, kakvu negativnu kampanju on preko svojih prijatelja može povesti protiv svog nadređenog kolege. Tako anonimne, neproverljive, a javne kritike, isto kao i pohvale, imaju jak potencijal da postanu kontraproduktivne i štetne, a celu inicijativu u startu osuđuju na besmisao.

A ako nam je već do demokratske građanske inicijative na ovaj način, objavimo onda spiskove svih, i advokata, i državnih službenika, nastavnika i profesora, pa sveštenika i ostalih, ne samo lekara, i ocenjujmo njihov odnos prema nama građanima. Setiće se već neko i spiskova stanara po ulazima, pa ćemo javno i o komšijama i o kućnim savetima, što bi samo značilo da je đavo stvarno došao po svoje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure