img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Progres

21. mart 2013, 05:25 Aleksandar Ćirić
Copied

„Svakog dana u svakom pogledu sve više…“

Ta mantra junaka Kusturičinog filma Sjećaš li se Doli Bel još je bolje ilustrovana scenom u kojoj Slavko Štimac umirućem Slobodanu Aligrudiću iz „Politikinog zabavnika“ čita kako ćemo u neposrednoj budućnosti isušiti Indijski okean u korist obradive zemlje i otopiti arktički led iz već nekog drugog naprednog razloga.

Uznapredovali smo do stvarnog otapanja Arktika i uništavanja viškova hrane, ali to s komunizmom nema veze. Ideja progresa nešto je starija, ne više od dva-tri veka što se tiče naučnog napretka, a u strogom smislu od evro- i još grđe, anglocentričnoj verziji, jedva tek nešto više od veka, otkako su viktorijanci otkrili evoluciju i pozitivizam.

Engleski istoričar Robin Kolingvud iz prve polovine prošlog veka, u svojoj knjizi Ideja istorije, jednostavno kaže da se ideja o „zakonu progresa“ zasnovana na pretpostavci da čovek po sebi nosi neku vrstu apsolutne vrednosti ili je, po drugoj, „najbolji“ evolucioni prirodni proizvod – može rušiti u obe tačke. „Može se poricati da čovek u sebi ima bilo šta od apsolutne vrednosti. Njegova racionalnost, može se reći, služi samo da ga učini najštetnijom i najrazornijom od životinja, te je pre nemarna omaška ili svirepa šala prirode nego njeno najplemenitije delo; njegova moralnost je samo racionalizacija ili ideologija koju je smislio da bi od sebe sakrio sirovu činjenicu svog zverstva. S ovoga gledišta, prirodni proces koji je vodio do njegovog postojanja više se ne može posmatrati kao progres.“

Ni deca najstrasnijih pobornika opšteg progresa – više nisu sigurna. „Mnoge od velikih ruševina koje krase pustinje i prašume zemlje jesu spomenici zamkama napretka, nadgrobni spomenici civilizacija koje su postale žrtve vlastitog napretka“, kaže Kanađanin Ronald Rajt u svojoj sjajnoj knjižici „Kratka istorija napretka“.

Koja nas ničemu neće naučiti kao ni istorija, učiteljica života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure