
Komentar
Studije srpstva i drugi košmari
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Na stolicama red veša, red knjiga, rasparene čarape-sirotice, red sendviča; pod krevetom fosilizirani ostaci sendviča, gomila ljuski od kikirikija i papirića od bombona
Neurednost, prljavština, zapuštenost, aljkavost; nedostatak svesti da red, čistoća i elementarna pristojnost uopšte postoje. Murdarluk se iz nekih razloga sasvim pogrešno smatra za mušku osobinu i to će vam potvrditi svaka majka više muške dece, ali i mnoge supruge. Američki nobelovac Apton Sinkler na jednom mestu opisuje skup trgovačkih putnika – sve murdar do murdara – puštenih s lanca, kako u nekom hotelu tresu pepeo s cigara po podu, bacaju opuške, loču otrovni prohibicijski viski: „U stvari, osećali su se kao mužjaci u jednom srećnom prirodnom stanju.“
To je stereotip, predrasuda i nepravda. Znam, bogami, isto toliko murdaruša koliko i murdara i mogu da vam kažem da ako ima nešto gore od murdara – to je murdaruša. Kod kuće je zarozana, živi u neredu koji histerično pokušava da sredi kad dolaze gosti, posuđe joj je vazda masno, ako ne i lepljivo, prašinu briše samo tamo gde postoji opasnost da pakosna gošća pređe diskretno prstom i već razumete. Čim gosti odu, murdarluk se vraća na svoje i tu pomoći nema. Na stolicama red veša, red knjiga, rasparene čarape-sirotice, red sendviča; pod krevetom fosilizirani ostaci sendviča, gomila ljuski od kikirikija i papirića od bombona. Frižider joj je san mikrobiologa, fungologa (onih koji se bave gljivama i buđi) i farmakologa; dr Fleming bi bio presrećan. Prateći miomirisi podrazumevaju se. Kad izađe iz viklera, iz umašćenog šlafroka i iz ofucanih papuča i eventualno se i okupa, murdaruša će izvan kuće možda i prevariti naivnog muškarca. Ako je i on murdar – sve će biti u redu i ako ga dovede kući: neće primetiti ništa čudno.
Murdar se od murdaruše ne razlikuje, osim po određenim muškim specifičnostima. Gaće, na primer (bolje da ne ulazimo u detalje); čarape koje se peru tek kad se zalepe o zid prilikom probnog bacanja; dekorativni crni rub oko kade; prljavi veš koncentrisan na bezoblične gomile; aglomeracije različitih predmeta na neočekivanim mestima: procurele baterije, raspareni pretvarači i punjači, haotična žičurija pomešana sa različitom municijom, upropašćenim mini-kasetama, grickalicama za nokte, nepoznatim rasutim pilulama, ostalim farmaceutskim proizvodima i ostalom kramom (srpski: furdom) koja niti je od koristi, niti će ikada biti, ali murdaru na pamet ne pada da to pobaca i napravi neki red. Dvaput sam pokušao da barem alat i elektroniku dovedem u red kod jednog dragog prijatelja: razdvojim, sredim, ostavim po strani šta je za bacanje; ne – on je sve vratio na istu gomilu. Posle sam odustao. Murdarluk je – kod muškaraca i kod žena podjednako – pojava endemska, nagonska i sledstveno neuništiva.
Kako nastaju murdari/uše (poštujmo rodnu korektnost!)?
Nažalost, o tome nema literature. Razni su doktorirali na najblesavijim temama, ali se svakodnevnih stvari naučnici očigledno klone. U konzultacijama sam čuo razna mišljenja: jedni murdarluk vezuju sa „boemštinom“, da ne kažemo „umetničkim sklonostima“; zašto bi pjesnik mislio na tuširanje i čistu košulju ili čarape (mada ih ima i takvih, onih „cerebralnih“)? A zašto su slikari uredni, mada se po pogledu na atelje to ne bi reklo? Slikari moraju da paze na četkice, terpentin i ostale detalje, inače su u neprilici. To kad se stvrdne i zapeče… A četkice skupe! To „boemsko“ tumačenje nešto mi se ne čini verovatnim. Pre bih rekao da su murdari/uše skloniji poeziji od urednih ljudi.
Druga, meni nekako uverljivija, teorija kaže da je sve to iz porodice. Murdaruša će odgojiti kćer-murdarušu i sina-murdara u najvećem broju slučajeva. Znam iz iskustva, to za kćeri: jedna rana bivša žena bila je taj slučaj, pak je i naša zajednička kćer ista. Znam takođe herojske majke više sinova koje su ih vaspitale u čiste i uredne mlade ljude; nije bilo lako, ali – uspelo je. Svaka čast. Dakle, porodično vaspitanje, dernjava svakoga dana: daj čarape u pranje, menjaj gaće, vidi kakva ti je košulja, farmerke u veš-mašinu, svinjo; i patike, šta me gledaš, prljavi hipiku! Stvar upornosti, ukratko.
Onda dolazi brak ili već tako neki oblik zajedničkog života muškarca i žene u raznim kombinacijama. Kod gejeva, koliko znam, nema problema: teže da budu uredni; za gejke ne znam, ali slutim da je slično. Heteroseksualni parovi, pak, umeju da se nađu u problemu. Murdara će uredna čistunica i redušica doterati u red, bez brige: zvocanje je opako oružje, na samoj ivici Haške konvencije iz 1899. Osim toga, žene – kakve su već slabe na svoje mužjake – daće požrtvovani primer brige. Uredan i čist muškarac, s druge strane, teško da će moći da prevaspita svoju voljenu murdarušu; plašim se da to nije viđeno u istoriji. Obično je ostavi i nađe drugu, ali to je druga priča.

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve