img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika – Serbian Jazz Bre Project

Bez foliranja

17. jul 2013, 15:29 Đorđe Matić
Copied

Album "Serbian Jazz Bre Project" zvučni je nastavak lepog i važnog istoimenog fotografskog projekta-monografije Ivana Grlića u kome je autor vrhunski uslikao srbijanske džez-muzičare napravivši tako jedan od najlepših recentnih vizuelnih narativa kulture. Sad je skupio bend sastavljen od šestoro mlađih muzičara i dva veterana i – impresivno je i dirljivo kako kvalitetno, znalački, s kakvom voljom i kako opušteno sviraju muzičari na ovom albumu

U filmu recimo, ponekad čak i amater može kamerom uhvatiti kadar tako da izgleda zanimljivo (ili bar, onako snobovski, „zanimljivo“). U rokenrolu, i krivi, nenaštimani, nenamjerni amaterski akord već je odavno, pogotovo za pokondirene, stvar nekritičkog divljenja.

U džezu, pak, nema pretvaranja – tu ili znaš ili ne znaš, i vidi se odmah lako provjerljivim načinima koje ti od to dvoje pripada. Jer, sjesti i improvizirati na komplicirane akorde, složene kompozicije pruskom disciplinom kad treba, razgovarati međusobno solima, ili opet skočiti u nepoznato pa se izvući iz toga, tako što sam iscrtaš put natrag – to se sve ne da lagati.

Zato ima posebne neke vrijednosti, „dodane“ skoro da se kaže, u ovakvom projektu. Kontekstualno: mnogi su u situaciji ovih novih granica i starih kulturnih borbi za identitet pokušavali ili pokušavaju da naprave nešto što bi imalo lokalni šmek, boju, a to je rijetko uspijevalo. Štoviše, češće je bilo izgovor za najrazličitije vrste muljanja i šarlatanizma. Džezu, evo, izgleda uspijeva. Ima u tome smisla: džez jeste demokracija – ali demokracija sposobnih, koji da bi sudjelovali moraju prvo pokazati znanje.

Album „Serbian Jazz Bre Project“, zvučni je nastavak lijepog i važnog, istoimenog fotografskog projekta-monografije Ivana Grlića, u kome je autor vrhunski uslikao srbijanske džez-muzičare napravivši jedan od najljepših recentnih vizualnih narativa kulture. Sad je skupio bend sastavljen od šestoro mlađih muzičara i dva veterana, „mali orkestar“ koji je pokazao kako gornje pravilo radi na djelu.

Impresivno i dirljivo je to kako kvalitetno, znalački, s kakvom voljom a u isto vrijeme – po nepisanim pravilima faha – opušteno sviraju muzičari na albumu. Ima tu i drugih dodatnih stvari, u odlučnosti da se svira dobro, dopunske motivacije koja je potpuno u vezi s mjestom gdje se svira: ima tuge i ljutine onih što se bore stalno za pravo na pripadanje krugu kojem po svemu pripadaju; ima frustracije, borbe da se iskažu stvari muzički, ima prirodne potrebe da se dokaže i još mnogo drugih momenata koji ukazuju na naročiti gard što se čuje u svirci. Samo jednog nema: nema snobovštine i pretvaranja, baš tu, u žanru koji bi većina refleksno nazvala elitističkim.

To je zato što kad se čovjek dovoljno dugo bavi muzikom, pogotovo ovako kompliciranom, gdje se u stvarnom vremenu, linearnom, fizičkom, rješavaju postavljeni problemi, u tome procesu najčešće prestaje svaka vrsta pretenzije. Ovo se ne odnosi na vanmuzičke stvari dakako: briljantan svirač može biti idejni kičer – tko ne vjeruje nek pogleda bilo koji omot albuma fjužn džeza iz sedamdesetih (Čik Korija bi trebao bi biti utuživ radi ataka na oko i zbog svoje protonjuejdžerske „idejnosti“). Ali i tu je bilo lijeka u ovom slučaju – kroz činjenicu naročite pripadnosti muzičara. Generacija ovih mlađih naprosto je operirana od svake vrste pretjeranih gesti, a kod dvojca starijih iskustvo je po pravilu korektor u ionako izuzetnom i profinjenom habitusu. Trubač-doajen Stjepko Gut ionako je „hodajuće narodno blago“, i s Duškom Gojkovićem danas još jedina nepresjeciva žila koja spaja Balkan i sam centar stila; muzičar koji poput svih dobrih ovdje, sam krči i vlastiti put napolju i ambasadorski predstavlja najbolje od kulture iz koje je došao, afirmirajući je i kad ona ne mari za to.

U mladom bendu, pak, može se odslušati čitava linija utjecaja, ne uvijek svjesna ali zato neprekinuta, koja ide od prvih radova u nas gdje se džez ili fjužn miješao s Balkanom – jedan dugački luk što ide od pionirskih poduhvata BP Conventiona, preko Lale Kovačeva i Duška Gojkovića, sve do novijih pojava kao što je utjecajni (na ovom albumu odjednom se ukazuje do koje mjere) utjecajnog Vasila Hadžimanova i koncepta svirke njegovog benda.

Instrumental Only nothing is enough u tom smislu nekako je najuočljiviji i tipičan za album. Već sada na putu da postane neka vrst standarda, kompozicija je kao putovanje i cesta u jednom (a van metafore, svakako kao stvorena za soundtrack za šibanje po kakvom autoputu). Na podlozi drum’n’ bass akcentuiranog bubnja (na ritmički uzorak, cirkularno, što je variran izrastao iz džeza), i pulsiranju jednostavnog klavirskog bas-motiva razvija se tema što je vodi violina (podsjetnik također na to kako nam fale džez-violinisti), tema i groove po zapadnim uzusima filmskog „skora“, ali nas sedmonotni završetak fraze svaki put vrati i podsjeti gdje je nastala. Ponavljanjem i podizanjem dinamičkim, sve dobija na intenzitetu i do kraja kompozicije putujemo nezaustavljivo, sa žmarcima i, nekako, sretno. Po lirici i ritmičkoj propulzivnosti, kombinaciji radosti i melankolije kao da se, danas, u drugom vremenu i kad se činilo da je to nemoguće, dobilo nešto od onog uzbuđenja kakvo su donosili nekada neusporedivi Leb i sol. Odsvirani tonovi, jezik instrumenta pričaju sve što treba znati o osjećaju, poruci i namjeri. Zbog toga, ako se može uputiti zamjerka, na mjestu muzičara i producenta bio bih izostavio jedinu pjesmu s riječima (ne i vokalom), obradu narodne Ej vi magle.

Nastranu izvedba i određena škola pjevanja – koju bi se, ovu potonju, u određenim momentima moglo nazvati po sebi problematičnom – nešto je drugo tu. Kad se komunicira bezrječno, samo instrumentalima, muzikom koja lako preskače barijere, zbog toga što je svirači i posvećeni otključavaju precizno i bez kulturnih nesporazuma na vječnoj liniji Istok–Zapad – onda su riječi bespotrebne, štoviše, one su smetnja. Ako smo razvili ovaj tonski i metaforički, preneseni jezik u kojem učestvuju muzičari i publika, ponavljamo – ona probrana, koja ga razumije – ima u tome jedne naročite plemenitosti, pa i implicitne gordosti, superiornosti upravo, moglo bi se reći, i kod izvođača i kod slušatelja. Tome ne trebaju riječi.

Jer, tu gdje su riječi toliko ohabane da je teško, prava muka, pronaći način da ih se nanovo i svježe upotrijebi, oni povlašteni koji imaju sposobnost i spremu da razgovaraju muzikom, konkretno džezom kao univerzalnim zvukom odnosno svojom kulturnom baštinom, muzikom mjesta odakle su – trebaju nastojati što više na ovakvom dijalogu za odabrane, vrednovati ga, jer je apsolutno jedinstven. I sve potrebniji. Naročito sad, kad kroz ovakve muzičare postaje očito da se za to, kako kaže jedan Danojlićev lik, „ima mogućstvo“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.jul 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.jul 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.jul 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.jul 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.jul 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure