»Vreme Vojvodine« – Kulturno mapiranje Vojvodine (2): Teško je poznati život, a slikati je lako
Tokom ove godine nedeljnik „Vreme“ će u okviru projekta „Vreme Vojvodine“, u nekoliko nastavaka i kroz seriju tekstova, dati jedan mogući predlog za
kulturno mapiranje Vojvodine. Tema ovog broja tiče se likovnih umetnosti na tlu Vojvodine. Projekat „Vreme Vojvodine“ podržala je Vlada autonomne pokrajine Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje u okviru „Konkursa za sufinansiranje projekata podsticanja informativnih sadržaja medija“.
Na početku ovog pregleda umetnosti Vojvodine treba reći ono čime Ješa Denegri počinje tekst Vojvođanski umetnički prostor: „Korišćenje i zagovaranje pojmova poput ‘vojvođanska umetnost’, ‘umetnost u Vojvodini’, ‘vojvođanska umetnička scena’, ‘vojvođanski umetnički prostor’, ‘vojvođanski likovni prostor’ i sl. nema dnevnopolitičke konotacije, pogotovo ne one sa pozicija ‘autonomije’ ili ‘secesije’ u odnosu na srpsku ili beogradsku umetničku situaciju, niti je pak posredi relacija ‘margine’ naspram ‘centra’ od kojega ta navodna margina nastoji da se otrgne i odvoji. Savremena pluralistički zasnovana istorija moderne umetnosti rado raspravlja o ‘uporednim istorijama’, ‘paralelnim pričama’, ‘zasebnim svetovima’, ‘ravnopravnim pojavama’, od kojih svaka (istorija, priča, svet, pojava) u takvom sklopu poseduje sopstvena i specifična svojstva. Ništa drugo i ništa više ne traži se ni od umetničke problematike i umetničke produkcije nastale u geografskom i kulturnom ambijentu Vojvodine, osim da one budu prepoznate i cenjene – od sebe i od drugih – kao jedna svojevrsna, neponovljiva, nepodudarna, dakle kao samostalna i sa svima ostalima u principu i u polazištu punopravna umetnička situacija unutar današnjeg najšireg mogućeg globalnog i multikulturnog konteksta.“
Likovna umetnost na prostoru Vojvodine datira još iz 3. i 4. veka naše ere. Iz tog antičkog doba, najveću umetničku vrednost imaju fragmenti mozaika i fresaka pronađeni u ostacima grada Sirmijuma. Dokazi artificijelnosti umetnosti srednjeg veka jesu freske nastale od 13. do 18. veka, koje se nalaze u fruškogorskim manastirima.
Srbi su, u Velikim seobama 1690. i 1739. godine na teritoriju Austrougarske doneli tradiciju srpske srednjovekovne umetnosti, koja je poštovala okvire istočne pravoslavne ikonografije, da bi zatim primali i nove uticaje. Na taj način, tokom 18. i 19. veka umetnost na tlu Vojvodine se razvija od zografskog slikarstva do stvaralaštva sa svim obeležjima tadašnjih tokova evropske umetnosti. Na tom putu evropeizacije srpske umetnosti, prednjačili su grafičari i slikari ikonopisci. Zidno slikarstvo zadržalo je nešto duže duh tradicionalne vizantijske ikonografije, a prva barokizacija viđena je na freskama u manastiru Bođani u Bačkoj, krajem prve polovine 19. veka.
Od sredine 18. veka, osim sakralnih tema dominantnih u srpskom slikarstvu, javlja se i građanski portret. U poslednjoj četvrtini veka, pojavljuje se prva generacija školovanih slikara, učenika Bečke akademije, koji prihvataju savremene umetničke tokove i postaju nosioci dalje evropeizacije umetnosti u 19. veku i novih stilskih tendencija sve do sedamdesetih godina 19. veka kada Minhen postaje novi centar obrazovanja slikara sa ovih prostora. Ovo razdoblje nosi i tri velike slikarske epohe: klasicizam – bidermajer, romantizam i realizam.
Početak 19. veka je u duhu klasicizma, bidermajer u svojim najboljim delima portretnog žanra dostiže evropski nivo, da bi u romantizmu najzastupljeniji bio portret. Poslednja četvrtina 19. veka je period realizma, kada Minhen postaje značajniji centar od Beča što daje veliki podsticaj našim slikarima u razvoju akademskog realizma.
U prvim decenijama 20. veka slikari su zaokupljeni problemom fenomena svetlosti i boje. Širok je raspon pravaca, od produženog akademizma, preko plenerizma, impresionizma, jugendstila i simbolizma do ekspresionizma. Drugi period, vreme između dva svetska rata, bavi se pretežno istraživanjem fenomena forme likovnog dela, a pravci su: dadaizam, sezanizam i postkubizam, ekspresionizam forme i boje, poetski realizam, nadrealizam i socijalna umetnost.
U prvim godinama posle Drugog svetskog rata umetnost i na tlu Vojvodine karakteriše dezorijentisanost, nesnalaženje i dosta nevešto prilagođavanje idejama socijalističkog realizma što je srećom, kao posledica proklamovanih umetničkih sloboda, napušteno posle 1950. godine prihvatanjem novih i savremenih likovnih ideja.
Vojvođanski tekstualizam i konceptualizam, odnosno – nova umetnost sedamdesetih, pojava koja na vojvođanskoj umetničkoj sceni čini odlučni otklon i od lokalnog umerenog modernizma i od domaćeg enformela, koji su bili dominantni u prethodnom periodu, da bi od osamdesetih godina naovamo na umetničkoj sceni delovao širok dijapazon programskih i stilskih opredeljenja, raznolikih jezika, medija, postupaka, zasebnih autorskih poetika i pozicija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je upozorenje gradskim i opštinskim štabovima za vanredne situacije za hitno preduzimanje operativnih i preventivnih mera, a u skladu sa najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ)
U izveštaju Stejt departmenta je navedeno da Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima ali i da ulaže značajne napore da to učini
U četvrtak 6. juna 2024. u klubu “Privrednik” održan je događaj #AccelerateSustainability, tokom kojeg su predstavljeni izveštaji o održivom poslovanju Nelt Grupe i njenih članica, kompanija Neoplanta i Baby Food Factory (BFF). Na početku događaja prisutnima se obratila Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije
Roditelji ovo neće trpeti, donosioci odluka više se i ne pretvaraju da im je stalo do dece – kažu u portalu Bebac čiju je peticiju za vraćanje dečjeg televizijskog programa potpisalo više od 13.000 ljudi. Odlukom REM-a više nije važno da televizija ima više od 20 odsto kvalitetnog programa
U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!