

Južna Koreja
Doživotni zatvor za bivšeg predsednika države
Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje




Bombaški napad na iransku ambasadu u Bejrutu ostavio je iza sebe najmanje 23 žrtve i oko 150 ranjenih, ali i podgrejao strah da bi nasilje moglo da se otme kontroli u zemlji u kojoj mir počiva na krhkim osnovama
Napad su u utorak 19. novembra izvela dvojica bombaša samoubica. Izveštaji kažu da se jedan od njih na motociklu natovarenom sa dva kilograma eksploziva zaleteo u kapiju ambasade. Dva minuta posle toga drugi bombaš samoubica je u kombiju punom eksploziva uleteo u dvorište ambasade. „Nivo razaranja pokazuje koliko su moćni bili ti eksplozivi. Najmanje pet zgrada je oštećeno u eksplozijama“, javlja iz Bejruta Al Džazira. Na snimcima koje su objavili mediji vide se ranjeni i mrtvi koji leže po ulici, vatra i dim. Rojters je preneo da je među poginulima i iranski ataše za kulturu Ebrahim Ansari. Odgovornost za napad preuzela je libanska grupa povezana sa Al Kaidom, Brigada Abdulaha Azama, saopštenjem na Tviteru u kome se kaže i da su „dvostruku mučeničku operaciju izvela dvojica sunitskih heroja iz Libana“.
Napad na Ambasadu Irana ponovo je potpirio strah da se dvoipogodišnji građanski rat koji bukti u Siriji sve više preliva u Liban. Borci libanskog Hezbolaha, šiitske organizacije, aktivno ratuju na strani snaga Bašara el Asada. Sa druge strane, mnogobrojne ekstremističke sunitske grupe, koje se u Siriji bore protiv Asadovih snaga, ne kriju da je za njih sukob u Siriji sveti rat protiv nevernika. U ovom slučaju, nevernici su na prvom mestu alaviti, pripadnici šiitske sekte iz koje je i Asadova porodica. U seriji bombaških napada u sunitskim i šiitskim uporištima u Libanu u avgustu je poginulo više od šezdeset ljudi, prošle godine je u libanskom gradu Tripoliju bilo na desetine žrtava sukoba pristalica i protivnika Bašara el Asada.
Rukopis napada na Ambasadu Irana je identičan kao u terorističkim akcijama koje u Siriji skoro svakodnevno izvode ekstremističke sunitske grupe: koordinisani udar dva ili više bombaša samoubica, veliki broj civilnih žrtava, meta sa simboličkim značenjem. U Bejrutu je ambasada Irana bila višestruki simbol. Kao jedina šiitska država u muslimanskom svetu, Iran je za sunitske ekstremiste simbol omraženih šiitskih jeretika. Osim toga, protivnici Bašara el Asada tvrde da bez iranske pomoći Asad ne bi opstao u građanskom ratu, baš kao ni Hezbolah u Libanu. U tim tvrdnjama se, međutim, ne pominje da bez pomoći sunitskih država, poput Saudijske Arabije i Katara, ni pobunjenici odavno ne bi imali čime da se bore protiv Asadovih snaga.
OPTUŽBE I PRAVDANJA: Koliko su međusobne mržnje i interesi isprepletani u haosu koji se valja Bliskim istokom, pokazuju i optužbe zbog onoga što se desilo u Bejrutu. Sa iranske strane stigle su tvrdnje da iza napada stoje „cionisti i njihovi plaćenici“. Izrael je odbacio svaku odgovornost.
Sirijska vlada saopštila je da napad „miriše na petrodolare“, aludirajući na naftom bogate sunitske države iz Persijskog zaliva koje podržavaju pobunjenike u Siriji. Te države, predvođene Saudijskom Arabijom, šiitski Iran doživljavaju kao neprijatelja zbog borbe za uticaj u muslimanskom svetu. Saopštenje sirijske vlade ukazuje i na to da je vreme kada se desila ova teroristička akcija rečito. Pregovori Irana sa zapadnim silama oko iranskog nuklearnog programa ušli su u fazu kada mirno rešenje izgleda moguće, posle dugog perioda pretnji Iranu vojnom intervencijom. Eventualnom popuštanju sankcija prema Iranu kao rezultatu tih pregovora ogorčeno se protivi Izrael, ali i Saudijska Arabija, čiji glas slušaju i druge sunitske monarhije u Persijskom zalivu.
Kako će i da li će teroristička akcija u Bejrutu uticati na pomenute pregovore, znaće se u bliskoj budućnosti. Međutim, da će rezultat napada u samom Libanu biti ubrzavanje spirale nasilja, vidi se iz zloslutnih izjava učesnika drame. U poruci Brigade Abdulaha Azama navodi se da će se „operacije u Libanu“ nastaviti do ispunjenja dva zahteva: povlačenja članova Hezbolaha iz Sirije i oslobađanja članova Brigade iz zatvora u Libanu. Hezbolah je odgovorio onima koji su izveli napad da ih na taj način ne mogu slomiti. „Dobili smo poruku i znamo ko je poruku poslao, a znamo i kako da izvršimo odmazdu“, kaže se u saopštenju Hezbolaha.


Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve