img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Umetnost ubeđivanja

04. novembar 2014, 23:32 Sonja Ćirić
Copied

Tokom Prvog svetskog rata najvažnije ratno propagandno sredstvo bio je ratni plakat. O tome kako su ratni plakati tada izgledali i kako su se koristili govori izložba u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti

Naslov izložbe Rat i plakat: 1914–1918. u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu jasno govori o njenoj temi. Otvorena je za posetioce je od 6. novembra, koji se obeležava kao Dan Muzeja primenjene umetnosti, a koorganizator izložbe je i Institut za istoriju oglašavanja. Autor izložbe je osnivač Instituta Vladimir Čeh, njen kustos je Slobodan Jovanović, a dizajner vizuelnog identiteta je Slavimir Stojanović. Izloženo je 200 štampanih plakata i oko 500 plakata dostupnih na ekranima. Plakati štampani u zaraćenim zemljama su u vreme Prvog svetskog rata distribuirani u petnaestak zemalja na četiri kontinenta. Prvi utisak običnog posetioca o izloženim ratnim plakatima je najtačnije moguće izraziti uzvikom: čoveče, što su dobri!

Danas o ratovima saznajemo putem televizije, interneta i društvenih mreža. U vreme Drugog svetskog rata ljude je informisao radio, a u vreme Prvog svetskog rata tu ulogu su imale novine i – plakat, tadašnji najvažniji vid masovne komunikacije. Osim informisanja, plakati su imali funkciju i propagande. Zato su, kako objašnjava Vladimir Čeh, plakati deo „umetnosti ubeđivanja“. Na primer: 5. septembra 1914. godine, na naslovnoj strani nedeljnika „London opinions“, poznati engleski vojskovođa lord Kičener uperio je prst u čitaoca i „rekao“: „Tvoja zemlja te treba!“ Redakcija je dozvolila Alfredu Litiju da naslovnu stranu prepravi u plakat. Promenjen je samo tekst: „Britanci, prijavite se… u svoju armiju.“ Zahvaljujući tom plakatu, za samo jedan dan u vojsku se prijavilo 33.203 dobrovoljca, više nego za petnaest dana u avgustu. Ovu ideju su preuzeli, a zatim i uspešno primenili i Amerikanci. Američki plakat sa tekstom „I need you“ je samo u prvoj godini štampan u četiri miliona primeraka. Bio je to plakat sa najvećim tiražom na svetu u istoriji plakata.

S obzirom na to da oglašavanje ne može da postoji bez medija, a da mediji ne mogu bez oglašavanja, Vladimir Čeh je pomoću plakata s ove izložbe pokazao tri životna ciklusa medija. „Svaki nov medij služi prvo za plasman informacija, zatim, kada se pokaže efikasnim, da animacijom pokuša da privuče što veći broj onih koji će primiti te informacije, i u trećoj fazi vlasnici medija uz pomoć medija prelaze u manipulaciju informacijama. To je razvoj svakog medija koji su se ikada pojavili“, kaže Čeh. „Prikazali smo kako su iste teme bile saopštavane u različitim kulturama i za ostvarenje dijametralno različitih ciljeva; kako se poruka za istu temu menjala u toku samog rata; kakav je ton imao tekst poruke; kakvu je emociju izazivala slika.“

Izložba ima tri celine. U prvom delu „Plakat u svetu“ izabrani radovi pričaju o regrutaciji, protivniku, zajmu, štednji, dobročinstvu, reklami, i o najčešće korišćenim simbolima. „Oni kao da poručuju da je potrebno pokrenuti mnogo ljudi i uputiti ih na neprijatelja, zatim da je rat skup pa je neophodno raspisati zajmove i podsticati na štednju, da se očekuju humanitarni rad, dobročinstva, ali i s obzirom na to da se život nastavlja, oglašava se i ono što proizvodimo iako je rat“, objašnjava Vladimir Čeh.

Deo izložbe „Srbija na plakatu“ prikazuje prvi put u celini velike akcije prikupljanja prilogâ za pomoć „Srbiji, partneru u ratu“, koje su vođene u Francuskoj, Engleskoj i SAD. Pored njih, prikazani su i drugi plakati na kojima je u svetu pominjana Srbija, u pozitivnom ili negativnom kontekstu. U delu „Plakat u Srbiji“ prikazani su proglasi koji su bili štampani na teritorijama nekadašnje Austrougarske i Kraljevine Srbije. Slobodan Jovanović, kustos izložbe, objašnjava da su na njima zahtevi za mobilizacijom ljudstva, zahtevi o zabrani skrivanja oružja, upozorenja o zaraznim bolestima, ili obaveštenja o promeni banknota, ali i pozivi na svečanosti, apeli vojnicima i oficirima, i satirični oglasi i smrtovnice. Plakati okupacionih vlasti su često štampani u više stubaca, ćirilično i latinično, na srpskom, hrvatskom i nemačkom jeziku.

„Plakate smo posmatrali i prikazali kao istorijske dokumente, kao primere mogućih tehnika oglašavanja, ne ulazeći pritom u vrednovanje ideja koje promovišu, sa političkog, vojnog, društvenog ili nacionalnog aspekta“, kaže Vladimir Čeh, naglašavajući svakom ko drugačije pomisli da je isključiva namera izložbe da prikaže tekst i ilustraciju kao osnovna sredstva pri kreiranju komunikacione alatke poput plakat.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure