

Novi Sad
„Poslednje upozorenje“: Pretnje studentima zbog najavljenog protesta
Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje




Da se ne lažemo, svi posmatramo Fantu kao mlađu, ružniju sestru Coca-Cole. Kad ovaj brend započne kampanju gde su u centru pažnje limenke koje se razlikuju u elementima dizajna, svi pomalo doživimo Coca-Cola déjà vu. Setimo se kampanje sa imenima (a kasnije i pesmama) koje smo svi pažljivo birali, hteli to da priznamo ili ne. Međutim, u eri kada društvene mreže bazirane na photo contentu poput Instagrama doživljavaju procvat i reč „selfie“ dobija kultno značenje,
FantaSelfie ipak nije totalni promašaj.
Ko je tačno ovde ciljna grupa? Tinejdžeri.
Kada odredite da vam centralna komunikaciona platforma bude Instagram, onda je jasno da vas zanima da uhvatite mlađu populaciju koja će za vaš brend praviti čuveni „user generated content“, što je san svake osobe koja se bavi digital marketingom. Dajte im slatke crteže i zabavne elemente koji se uklapaju u vrednosti koje brend komunicira, ostavite im prostora da budu maštoviti, obećajte im nagrade i BUM! Fanta možda i nije toliko „smor“ kao što kaže Mika iz osmog tri. Još ako im stvorite utisak da mogu uz pomoć svojih glasova da izaberu naredni dizajn limenke, eto lajkova i komentara, reach raste, a uz njega i prodaja.
Pitanje je vremena kada će se svi zasititi „selfie“ trenda u marketingu. Fanta je svakako uhvatila poslednji voz i, koliko mi se čini, planira da se vozi dok kondukter ne kaže dosta.
Kako god pogledamo, ova manje popularna „sestra“ uspela je u onome što je zacrtala. Trenutno broji preko 7000 followera na Instagramu, što nije uspelo ni Coca-Coli sa sve podrškom Sare Jo i drugih poznatih ličnosti na koje mladi odlično reaguju.
Tri put ura za Fantu!
Teško je govoriti o ovoj kampanji u lokalnim okvirima po parametrima njene kreativnosti, budući da je ista adaptirana iz centra svetske fabrike radosti.
Kampanja „Fantaselfie“ već svojim imenom garantuje da je reč o advertajzingu za koji svoj IQ ne morate naprezati do nadljudskih granica ne bi li nekako skontali šta je u pitanju. Prosto kao pasulj (ne onaj sa silnim dodacima, kuvanjem, prosipanjem voda i ostalim čarolijama): zadatak je bio iskoristiti naviku samouslikavanja, sveprisutnog dokaza da je EGO u modernoj civilizaciji pojeo i ID ego i SUPER ego za doručak sa hrskavim muslijem prelivenim mlekom sa nula posto mlečne masti, u svrhu promocije novog dizajna pakovanja gorespomenute Fantastične tekućine.
Dizajn je, skromnog sam mišljenja, brutalno za zaborav. Njegova upotrebljivost u svrhu buđenja maštarija ciljne grupe od petnaest do bog-te-pita-koliko, takođe je, budimo iskreni, svedena na nekoliko osnovnih fora, koje se ispucaju u roku od 100 fotografija na Instagramu. Ali, ne lezi vraže: potreba svekolikog instagramatički pismenog, a inače dopola opismenjenog puka da se samoopaljuje mobilnim telefonima, sve je samo ne iscrpljena teritorija.
I eto ti – uspeha! Dakle, kreativno – ne, inspirativno – nemam ni pridev kao odgovor, ali – upotrebljivo. I zarazno. Još kad sevnu milioni u medijske budžete, probaj ga ti sine ili ćerko milenijalistički da ne pukneš jedan selfi svetu u inat, a zauzvrat da dobiješ fenomenalnu promo kapicu nad kojom je kapao čestiti maloletni kineski pregalac čitavih 45 nanosekundi.
O tempora, o mores, rekao bih, da nije istina na svu sreću, da će se i ova, kao i ostalo more sličnih kampanja, sliti niz isti kanal kojim i sama tekućina iz radošću obasjanih predela sveljudske kreativnosti silazi… Kakvi ljudi, takva i reklama, reklo bi se. A ima i boljih.


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve