
Bliski istok
Teheran uzvraća: Ispaljeno 30 raketa na Izrael, direktno pogođena bolnica
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Tog 6. novembra prije 15 godina čuli smo da je, na cesti kod Gračaca, poginuo naš prijatelj i kolega novinar Božo Knežević. Nekoliko dana prije tog najavljenog puta bio je u našem zagrebačkom stanu: pričali smo Mišo i ja s njim o svim sranjima koja nam se događaju, o njegovom tek napravljenom filmu Oluja nad Krajinom, zbog kojega su ga napadali slijeva i zdesna… Zaboravio je tada naočale kod nas, bez jednog stakla: zvali smo ga uoči tog kobnog putovanja da mu to kažemo, rekao je Miši: ma nema veze, imam druge, a ove ionako nikad nisu imale to jedno staklo.
A Božo je gledao jasno, i bez naočala, s oba stakla…
Imala sam privilegiju da radim sa Božom, koji je – ko god, ili ne, to htio priznati – već tih osamdesetih, uoči naših ratova, bio autor i mentor dokumentarizma na (tada) Zagrebačkoj televiziji, koja ga se sramno odrekla u godinama kada je postajala hrvatskom. Kako reče neka novinarka na HRT-u, prije koju godinu, glede još jednog otjeranog sjajnog čovjeka „krivih krvnih zrnaca“, bilo je to „vrijeme nesklono pojedincima“; tako je i Božo prošao: nije htio postati propagandist, bio je i ostao novinar, nije htio ući u paktove sa tada hrvatskim svemogućim ljudima, pa nije ni državljanstvo hrvatsko htio preko veze, ma koliko to tada (i poslije) štetilo njegovoj Zvjezdani i tada maloj dječici.
I platio je ljudsku i profesionalnu cijenu prije no što je tragično poginuo.
Božo je ostavio svoj veliki trag u dokumentarnom programu na današnjoj Hrvatskoj televiziji, ostavio je trag u izvještavanju na Yutelu o našim ex-yu strašnim i sramotnim ratovima, u kojima nije lagao za (bilo koju „svoju“) državu i u filmu Oluja nad Krajinom, koji i danas uznemirava suvremenike na laž spremne.
Da je Božo danas sa nama, sasvim sam sigurna, jednako bi bio očajan kao i neki od nas zbog onoga na što je novinarstvo spalo: on je bio čovjek, novinar, ljudina koji nije dao da mu politika kroji priloge i filmove. Sigurna sam da bi i dalje ostao On onakav kakav je bio – pošten i profesionalan i beskompromisan.
Zato se Božidara Kneževića danas treba sjećati. Zato ga se ja sjećam 15 godina već, sigurna da će nedostajanje trajati.
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto, a i čitav niz drugih izveštaja povećavao je zebnju na Zapadu. I onda je 13. juna ujutru Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih
Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve