img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Kad bih bio dugme bijelo

30. novembar 2016, 19:25 Mirko Rudić
fotografije: fonet
Copied

Nakon koncerta Bijelog dugmeta na beogradskom Hipodromu 2005. godine, Željko Bebek se na RTS-u prisećao najboljeg trenutka svoje karijere. Rekao je da je to neki, zaboravio sam koji, masovni koncert kada je ispred sebe imao ko zna koliko mladih, glasnih, neartikulisanih rokera koji su – ćutali i slušali ga kako peva. U Kombank areni ovog novembra takođe je često bila tišina, tolika da se čulo zujanje drona, ali daleko od toga da je razlog bio slušanje nečijeg pevanja ili sviranja

U samo sedam novembarskih dana, beogradska Kombank arena je čak tri puta bila puna ljubitelja muzike Bijelog dugmeta. Sva tri puta su ih dočekali Alen Islamović, Mladen Vojičić Tifa i Goran Bregović Brega sa svojim modifikovanim Orkestrom za svadbe i sahrane. Na poslednjem, gde je bio i reporter „Vremena“, otpevali su 20 pesama i još pet na bis.

Pre početka koncerta, redari su publiku iz partera pustili da uđe u tzv. fan pit. Odmah pored bine, ogradom odvojeni, sedeli su i pili krupni tetovirani bajkeri u kožnim prslucima sa natpisom „Hell Angels Serbia“. Ugasila su se svetla i počeo je čuveni intro pesme Kad bih bio bijelo dugme. Na centralnom video-bimu vrtele su se fotografije iz slavne prošlosti najpopularnijeg jugoslovenskog benda. Na binu su počeli da izlaze gudači, tamburaši, trubači, klapa, prateći vokali, a na kraju i Alen i Brega. Publika je bila šarolika: roditelji sa decom, odrasli, mladi, zaljubljeni, sami neobrijani bivši rokeri, čak i jedan stranac. Nad publikom je leteo beli dron koji je snimao atmosferu. Brega je stavio jednu od svoje četiri gitare, viknuo u mikrofon „Ko ne poludi, taj nije normalan!“, i počelo je: Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira.

Sledila je Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo, čije reči je znao i onaj stranac. Međutim, nešto nije bilo u redu. Taman kad publika uskladi glas na Ju–go–sla–vi–jo, Brega je menjao ritam, produžavao pauze, usporavao pesmu… Na kraju je objasnio: „Ovo je stara pjesma o jednoj državi koje više nema. Nema razloga za bilo kakvu tugu. Kako ste raspoloženi večeras?“

Posle Noćas je ko lubenica pun mjesec iznad Bosne i Zar ne vidiš da pravim budalu od sebe Alen i Brega su se pozdravili pesnicama. Alen, obučen u šljašteće odelo i sa pokretima kao da nastupa sa Indirom Radić u Grand Paradi na RTV Pinku, nije imao glas kakav pamti Jutjub, popunjavao je rupe u zvuku sa ća, ća, sa, sa, coktanjem i poljupcima u mikrofon. Na početku skoro svake pesme, publika se zabavljala pogađajući šta u stvari sviraju. Nekad je delovalo da počinje pesma Zdravka Čolića ili čak Severinina. Ipak, Evo zakleću se uz Alenovu akustičnu gitaru zvučala je najmanje drugačije. Alen je pevao u nekom svom ritmu, publika se prilagođavala.

I kao da se tad nešto prelomilo, publika se opustila. Svi su odskakali uz Zamisli (to je ono Kao da sam drogiran) koja dobro zvuči uz trube. To je taj world music koju Brega svira sa Orkestrom za svadbe i sahrane, Emir Kusturica sa svojim No Smoking Orchestra, a još bolje to rade Manu Čao i Gogol Bordelo. Takav osećaj se zadržao i tokom Napile se ulice i Svi marš na ples.

Neke stvari ipak nisu dobro zvučale u tom modernom aranžmanu. Doživeti stotu je zvučalo kao da ju je izvodio neko ko zaista ima toliko godina. Sanjao sam noćas da te nema trube prekidaju baš kad se ne očekuje. Iako zna svaki uzdah te pesme, publika nije mogla dobro da je isprati. Nije to smetalo Bregi. Pokretom prstiju komandovao je nad tridesetak muzičara na bini i očinskim osmehom gledao Alena kad god bi ovaj pogrešio. Opet su se pozdravljali pesnicama, Alen je držao stomak i mahao rukama; Brega je sporo treptao.

Uz Ćiribiribelu atmosfera se ponovo popravila. Bajker sa dugom sedom kosom je pijan skakao i udarao u rame svog ogromnog prijatelja. Namigivao je i gospođi koja je pevala prateće vokale, ona se smešila i odmahivala mu glavom. Alen je najdirljivije otpevao Loše vino. Ni slovo nije dao publici, žmurio je i kroz zube drhtavo cedio nešto što bi se moglo naslutiti kao nostalgija.

Nakon 45 minuta, energija je ipak splasnula. Neki su se oblačili i odlazili. Brega je sve sporije treptao, ali, i pored te delimične odsutnosti, upravljao je svime. U jednom trenutku ga je uplašio dron koji je preleteo iznad njega.

Tada je na binu ušetao Tifa. Pevao je Sanjao sam noćas da te nema u nekom sasvim trećem fazonu. Publika je ponovo živnula ponadavši se da će on da donese nešto više. Međutim, nije. Iako je izgledao najrokerskije na pozornici, glas ga nije služio. Sve teže delove njegovih pesama izvlačio je Alen, dok je on gledao negde u visine okačen o stativ mikrofona. Za razliku od Alena koji je pio vodu, Tifa je iz plastične flašice pio nešto žuto, možda sok od jabuke. Neki su ga dozivali, a on im je mangupskim pokretom usana poslao poljubac. Bilo je tu još nekih razočarenja, ali i nekih prijatnih iznenađenja kao što je Šiznuću i Lažeš zlato, lažeš dušo.

Još neki su otišli. Nigde nije bilo ogromnog bajkera. Dugokosi se naslonio na ogradu i pevao za sebe. Stranac je takođe nestao. Na Lipe cvatu neko je podigao na ramena jednu devojku. Saksofonista je jednom rukom snimao telefonom Bregu i Tifu, a drugom svirao. Publika se drala kao luda, nadjačavajući Tifu koji joj nije ni stih prepuštao. Poklonili su se i sišli sa bine na nekoliko minuta. Vratili su se zajedno sa devojkama iz Kroacija rekordsa koje su Bregi, Alenu i Tifi dodelile posebna priznanja za prodaju preko 100.000 primeraka iz edicije „Ultimativna kolekcija“. Brega je u ime Bijelog dugmeta dobio i platinastu nagradu.

Publika je konačno svoju priliku dobila na Ima neka tajna veza i Ružica si bila. Bio je još jedan bis, pa konfete iz dva topa, i za kraju su Alen i publika, kao jedan, otpevali Đurđevdan. Upalila su se svetla i opet se čuo instrumental sa početka. Jedan pijani pedesetogodišnjak bez majice je sa vršnjakinjom skakao u uglu hale i pevao Kad bih bio bijelo dugme / mala bi se zakopčala u me…

Pretpostavljam da je muzika jedna od najboljih mašina za putovanje u mladost. To što ta mašina nije radila u Kombank areni ovog novembra možda je razlog što je toliko ljudi bilo besno na Bregu, koji ih je opet prevario relativno skupo im prodavši svoj neuštimovani, neuvežbani i spori world music. A možda mašina za put u mladost jednostavno više ne radi. Svi stare, pa i Bijelo dugme. Ništa strašno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure