Od Marlona Branda do Meril Strip pozornicu na dodelama Oskara i Zlatnog globusa poneki laureati su koristili da javnosti pošalju direktnu političku poruku. Najčešće su ukazivali na težak položaj etničkih, verskih ili seksualnih manjina, na probleme kao što je globalno zagrevanje, a u poslednje vreme upućuju oštre kritike "najmoćnijoj osobi na svetu", predsedniku Sjedinjenih Američkih Država
Zlatni globus je godišnja nagrada za izuzetnost u oblasti filma i televizije koju dodeljuju strani novinari akreditovani u Holivudu, a prva ceremonija je održana 1944. Dve godine kasnije rodio se Donald Tramp, budući milijarder i predsednik SAD i najčešće prozivana osoba na ovogodišnjoj dodeli Zlatnog globusa, a da mu niko, pritom, nije pomenuo ime.
Antitrampovsko veče otvorio je komičar i domaćin svečanosti Džimi Felon pitajući se šta bi se desilo da je psihotični negativac, kralj Džofri, iz nominovane serije Igra prestola preživeo. „Pa, saznaćemo za dvanaest dana“, rekao je aludirajući na Trampovu inauguraciju zakazanu za 20. januar. Nastavio je britanski glumac Hju Lori, dobitnik Zlatnog globusa za sporednu mušku ulogu u BBC-jevom TV filmu Noćni menadžer, rečima: „Prihvatam ovu nagradu u ime svih milijardera psihopata gde god bili.“ Zahvaljujući se Udruženju stranih novinara u Holivudu, organizatorima ceremonije, Lori je rekao da su Holivud, stranci i novinari „najponiženiji segmenti američkog društva“.
Međutim, budućeg predsednika SAD najviše je razljutio govor ovogodišnje dobitnice Zlatnog globusa za životno delo Meril Strip, „jedne od najprecenjenijih glumica u Holivudu“, kako ju je besno na Tviteru nazvao Tramp, uvređeno dodajući: „…Ne poznaje me, a napada me.“ Nadovezujući se na Lorijeve reči, Meril Strip je rekla: „…Holivud je prepun došljaka i stranaca. Ako ih sve budemo išutirali, nećemo imati šta da gledamo osim fudbala i mešovitih borilačkih veština (Mixed martial arts), a to uopšte nije umetnost.“ Zatim je podsetila na događaj kojeg se Donald Tramp, očigledno, ne stidi, ali bi voleo da su ga svi zaboravili: u toku izborne kampanje Tramp je, rugajući se, oponašao novinara „Njujork tajmsa“ koji ima teškoće sa govorom. „Još uvek mi to ne izlazi iz glave“, izjavila je Strip i precizno zaključila: „Kada neko ko je toliko moćan javno pokaže svoju sklonost ka ponižavanju, to onda utiče na svačiji život jer, na neki način, drugima odobrava da učine to isto.“ Ovo i govori još nekoliko drugih dobitnika Zlatnog globusa koji su komentarisali neprikladne nastupe u javnosti predsednika SAD bili su dovoljni da Tramp jetko etiketira Meril Strip kao „Hilarinu ljubiteljku“ i da kaže da nije iznenađen što su ga kritikovale „liberalne filmadžije“.
…Majkl Mur,…
Nije ovo bilo prvi put da f ilmadžije imaju šta da poruče američkom predsedniku. Majkl Mur, reditelj bez dlake na jeziku, izjavio je 2003, samo nekoliko dana posle početka američke invazije na Irak, primajući Oskara za najbolji dugometražni dokumentarni film Žeđ za nasiljem, da „živimo u svetu u kojem nas jedan čovek šalje u rat zbog izmišljenih razloga“. Potom se, nadjačavajući kakofoniju aplauza i zvižduka, obratio predsedniku: „Mi smo protiv ovog rata, gospodine Buš. Sram vas bilo… sram vas bilo…“
MANJINE: Prvi dobitnik koji je odbio da primi Oskara bio je Marlon Brando, pobednik u kategoriji za najboljeg glumca za film Kum 1973. godine. On je na ceremoniju kao svoju izaslanicu poslao Sašin Malo Pero iz plemena Apača. Ova mlada žena, koja nije prihvatila da uzme statuu Oskara iz ruku Rodžera Mura, bila je aktivi-stkinja za prava američkih domorodaca. Iako pod velikom i vidljivom tremom, Sašin se u Brandovo ime ljubazno zahvalila na nagradi i dodala da on ne želi da je primi zbog „načina na koji su američki Indijanci tretirani u filmskoj i televizijskoj industriji“.
Pet godina kasnije Vanesa Redgrejv dobila je Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu Džulija, a svoj nastup na dodeli iskoristila je da napadne američku Jevrejsku odbrambenu ligu nazvavši je grupom „cionističkih razbojnika“, što je, verovatno, posledica njenog dokumentarca o Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji, produciranog iste godine.
Šon Pen, koji je osvojio Oskara za ulogu gej aktiviste i političara Harvija Milka, obratio se građanima koji su te 2009. u Kaliforniji glasali protiv zakona o istopolnim brakovima naglašavajući „sramotu u očima njihove unučadi ako nastave s takvom politikom“. Iste večeri je dobitnik nagrade za najbolji scenario za isti film Milk Lens Blek, sa rukom na grudima, samouvereno poručio: „Obećavam vam da ćete imati jednaka prava na saveznom nivou širom naše velike države.“
Frazu „ilegalni imigrant“ koju je redovno koristila novinska agencija Asošiejted pres, Natali Portman je uspela da promeni u „neregistrovani imigrant“ tokom dodele Oskara 2012. Prva Afroamerikanka koja je dobila Oskara, Hale Beri, za ulogu u filmu Bal monstruma 2002, potreseno je izjavila da je „ovaj trenutak toliko veći od mene“, dodajući da „svaka bezimena, nepoznata obojena žena ima svoju priliku, jer su sva vrata večeras otvorena“.
IDEOLOGIJA: Sama holivudska elita nikad nije bila tako podeljena kao kada se uručivao počasni Oskar za životno delu reditelju Eliji Kazanu 1999. Ovaj imigrant grčkog porekla, rođen u Otomanskom carstvu, spada među najznačajnije američke reditelje. Njegovi filmovi Na dokovima Njujorka i Tramvaj zvani želja doneli su prve Oskare Marlonu Brandu i Karlu Maldenu. Deo javnosti se žestoko suprotstavljao ovoj odluci Američke akademije za film jer je Kazan svedočio pred zloglasnim Komitetom za antiameričku delatnost kojim je rukovodio čuveni antikomunistički senator Džozef Makarti tokom pedesetih godina. Kada su Robert de Niro i Martin Skorseze uručili nagradu Kazanu, polovina sale je stajala i aplaudirala, a druga polovina je sa manje ili više srdžbe sedela. Stiven Spilberg je sedeo i aplaudirao, Ed Heris je takođe sedeo ali bez aplauza, a najupečatljiviji utisak ostavio je Nik Nolti sedeći namršten s prekrštenim rukama. Ispred dvorane okupilo se dvestotinak demonstranata, takođe podeljenih u dve grupe, koje su podržavale ili omalovažavale Eliju Kazana. Za jedne je bio najveći patriota, za druge najveći izdajnik i denuncijator. Kazanov dugogodišnji prijatelj i inicijator te nagrade Karl Malden dugo je u sali stajao i aplaudirao, zajedno s njim i Helen Hant, Kurt Rasel, Voren Biti, Keti Bejts. Među njima je bila i Meril Strip.
Kazan je u januaru 1952. svedočio pred Makartijevim komitetom kada je priznao da je tokom tridesetih dve godine bio član Komunističke partije, ali je odbio da prokaže svoje kolege. Četiri meseca kasnije je promenio mišljenje, ponovo svedočio i saopštio ko je sve bio član ili simpatizer komunista. Među tih osam označenih komunista bila je i glumica Pola Miler, supruga čuvenog osnivača glumačke škole Lija Strazberga. Skoro svi, ako ne i svih osam, bili su već ranije prokazani tokom svedočenja drugih.
PRLJAVA KAMPANJA: Dva događaja koja su obeležila poslednju američku kampanju za predsedničke izbore zbila su se, otprilike, u isto vreme. Tramp je u jednoj debati rekao da bi njegova protivnica Hilari Klinton trebalo da završi u zatvoru kad on bude izabran, što je zgrozilo američku javnost nenaviknutu na takav predizborni rečnik. S druge strane, čuveni glumac Robert Deniro objavio je na društvenim mrežama video u kojem se pogrdnim rečima (koje ovde ne mogu biti citirane) obratio kandidatu Donaldu Trampu. Svoj izliv besa de Niro je završio porukom da će, ako sretne Trampa, da ga udari posred lica. To je u američkim medijima primljeno bez previše buke, kao manje ili više normalan deo kampanje. E, sad, zamislite šta bi se dogodilo kad bi u Srbiji Voja Brajović, na primer, poput svog američkog kolege tako eksplicitno nahranio nekog predsedničkog kandidata. Javnost bi urlala do neba, Savet za štampu bi bio u stalnom zasedanju, a Tužilaštvo bi užurbano sprovodilo istražne radnje tražeći dokaze za makar prekršajno, ako ne i krivično delo. A kada neki ovdašnji političar obeća da će njegovi protivnici svi odreda „ići na robiju“ u trenutku „kad oni dođu na vlast“, pa to je u Srbiji kao – dobar dan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pored pomoćnika ministra u Ministarstvu kulture i medija, u Zagrebu uhapšeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta, kao i bivši profesor na istom fakultetu
„Ako bi Rusi krenuli i probili linije fronta, ako bi postojao ukrajinski zahtev, što danas nije slučaj, legitimno bi trebalo sebi da postavimo pitanje (učešća zapadnih trupa u borbama)“, rekao je francuski predsednik
U Gruziji danima ne jenjavaju protesti protiv vlasti zbog planiranog zakona „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“ koji zemlju udaljava od Evrope
Predsednik Evropskog odbora Bundestaga, političar Zelenih Anton Hofrajter, rekao je da bi zemlje koje ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena trebalo brzo da postanu članice Evropske unije, a Crna Gora već 2026. godine. Prema Srbiji, dakako, postoje rezerve
Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!