One 2014. godine činilo se da je advokatska profesija jedinstvena u obrani svojih interesa: njihov višemjesečni „štrajk“ zbog spornog prenošenja dijela advokatske nadležnosti na notare urodio je (relativnom) pobjedom. Činilo se tada mnogima da je advokatura ostala jedna od rijetkih oaza u društvu koje se organizirano mogu suprotstaviti samovolji vlasti.
Idila nije dugo trajala. Naprotiv, kao da je produbljena ona pukotina iz 2011. godine, kad je na čelo Advokatske komore Beograda izabran advokat Slavko Jelovac i novi Upravni odbor. Prethodni i danas još aktualni predsjednik AKB Slobodan Šoškić tvrdio je tada da je novo rukovodstvo konstituirano iako njemu i prethodnom Upravnom odboru u trenutku izbora još nije istekao mandat. Priču su okončali Viši i Apelacioni sud u Beogradu, poništili izbore i tako advokat Šoškić ostao na čelu AKB.
Slike koje smo tada gledali sa zaprepaštenjem – policiju u prostorijama Komore u Dečanskoj ulici u Beogradu – ponavljaju se i ove, 2017. godine, nakon višegodišnjih sukoba, ne samo unutar AKB, već i na nivou cijele (krovne) Advokatske komore Srbije koja je u nekovrsnom limbu i kojoj zbog svojih interesa članarinu već poduže vrijeme ne uplaćuju ni Advokatska komora Vojvodine, niti AKB; ova druga, valja znati, ima najveći broj članova, kao i delegata koji biraju i organe krovne organizacije, koja također – zbog stanja u AKB – ne može održati već neophodne nove izbore. (I u odnosima AKS–AKB uredovali su sudovi, a presude su tumačene – kako je to i slučaj u pravničkim poslima – na vrlo različite načine, ali to je već druga i duga priča.)
DATUMI I USTAVNI SUD: A od izbora u AKB već mjesecima nema ništa: Upravni odbor je u oktobru 2016. godine donio odluku da će se Skupština održati 3. decembra. Na njoj je, kako je najavljeno, trebalo izabrati advokate za gotovo 150 funkcija (predsjednik, potpredsjednik, novi UO, disciplinski organi itd.), a u tom trenutku se – kako su to konstatirali advokati na sajtu Bolja advokatura – govorilo o skoro 500 advokata koji su se kandidirali za neku od tih funkcija.
U međuvremenu, Ustavnom sudu Srbije podneseno je više inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti više odredbi netom, u septembru 2016. godine, usvojenog Statuta AKB, čije usvajanje također nije prošlo bez trzavica), da bi Ustavni sud 24. novembra prošle godine donio rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe iz člana 34 Statuta.
E sad, kako to konstatira advokat Jovica Đ. Todorović (boljaadvokatura.com), tri su problematične odredbe Statuta u fokusu: „Prva je odredba člana 34 stav 2 koja propisuje da pravo da bira i bude biran na funkcije i u organe AKB nema advokat koji ima zasnovan radni odnos u advokatskom ortačkom društvu, a nije njegov član. Druga je odredba člana 34 stav 4, koja propisuje da Izborna komisija utvrđuje Jedinstveni birački spisak advokata na osnovu podataka iz službene evidencije Komore ‘i drugih prikupljenih podataka’. I treća je odredba člana 34 stav 5, koja propisuje da su ortačka advokatska društva dužna da Izbornoj komisiji dostave spisak advokata koji imaju zasnovan radni odnos u advokatskom ortačkom društvu, a nisu njegovi članovi.“
Todorović zaključuje: „Ustavni sud nije pokrenuo postupak ocene ustavnosti i zakonitosti onih odredbi Statuta na osnovu kojih je sazvana izborna Skupština AKB“, nego je riječ da će se Ustavni sud baviti samo pitanjem jedinstvenog biračkog spiska na osnovu „drugih prikupljenih podataka“ osim službene evidencije Komore.
PROFESIJA (NE)ADVOKAT: A problem je, u stvari, sljedeći: na brzinu doneseni Statut AKB je propisao da ne mogu biti birani niti birati organe komore advokati koji rade u ortačkim društvima, iako su upisani u Imenik advokata (bez toga ne bi mogli ni raditi u tim društvima), čemu se protivi veliki broj advokata. Za dobijanje perspektive, kako je navela advokatica Jelena Vučković (isti sajt), prema javno dostupnim podacima u Beogradu postoji 35 advokatskih ortačkih društava, te konstatira: umjesto da AKB obustavi primjenu svog jedinstvenog biračkog spiska s kojega je brisano oko 150 advokata „za koje je Izborna komisija našla da su u faktičkom radnom odnosu sa advokatskim ortačkim društvima, i to na osnovu ‘drugih prikupljenih podataka’, jer komora o tome nema službenu evidenciju“, UO AKB odbija da sazove Skupštinu AKB, pravdajući to čekanjem na Ustavni sud Srbije, čije su odluke „konačne, izvršne i opšteobavezujuće“, kako je to obrazložio aktualni predsjednik AKB Slobodan Šoškić odlažući održavanje Skupštine AKB zakazane za 21. januar.
Prošloga tjedna, sedam od 15 članova aktualnog UO AKB (uz jedan uzdržani glas i uz podršku velikog broja prisutnih advokata) donijelo je odluku da se Skupština održi 19. februara, ali odluku ne priznaje advokat Šoškić: kaže, on i još dva člana UO sjednicu su napustili, a bez njega nema nastavka sjednice, kako je to izjavio gostujući na jednoj televiziji sa advokatom Vladimirom Gajićem, jednim od osam advokata koji su se kandidirali za Šoškićevu fotelju; deveti je sam Šoškić, koji je tu već sedam godina, s izuzetkom onog intermeca početkom 2000-ih.
USLUGODAVATELJI: Dok sukobi traju i dok se pričaju različite priče o suštini advokature (i da li su klasične kancelarije ono ispravno, a ortačka društva i njihovi advokati ono što to ispravno narušava), u pozadini stoji ono na što već neko vrijeme upozoravaju advokati Gajić, Todorović i drugi: da je, u stvari, riječ o tome da vlast pokušava „podjarmiti“ advokaturu i izbaciti njenu ustavnu ulogu.
Nije to puhanje na hladno, jer će pitanja vezana za advokaturu u pregovorima Srbije sa EU biti razmatrana u okviru Poglavlja 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga, a ne u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava, niti u okviru Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Točnije: iz sadašnje ustavne pozicije slobodne profesije koja pruža pravnu pomoć, advokatura ide u sektor usluga, upozoravaju pojedini advokati. Da bi se uvjerili da nisu na krivom tragu, trebamo pogledati Predlog zakona o uslugama, u čijem članu 3 se kaže da se taj zakon ne primjenjuje na „oblast krivičnog prava“. Taj je predloženi zakonski tekst već je u skupštinskoj proceduri i valja očekivati da će ga ona napredna mašinerija upravo takvoga i izglasati.
Dakle, samo advokati krivičari mogu odahnuti (uz njih i javni bilježnici i izvršitelji, doduše), a ostali?
Jer, sva je prilika da će taj prijedlog koji će i advokate dovesti na korak da budu „pružatelji usluga“ biti izglasan prije nego što beogradski advokati uspiju održati svoju Skupštinu i potom Skupštinu Advokatske komore Srbije.
Od te slobodne profesije, onako kompaktne u vrijeme „štrajka“, ipak se više očekivalo.
