Dežurna politička retorika govori da se mora sprečiti teroristička indoktrinacija mladih preko interneta. Uzroci te tragedije koja se ponavlja ne nalaze se, međutim, u virtuelnom prostoru, nego na zemlji
Treći teroristički napad u Britaniji za manje od tri meseca udario je jak pečat na finiš ostrvskih vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 8. jun. U subotu, 3. juna, oko deset sati uveče, jedan iznajmljeni beli kombi je kosio prolaznike na Londonskom mostu da bi iz njega potom iskočila trojica muškaraca i vičući „Ovo je za Alaha“ dugim noževima nasumično ubadali svakoga na koga su naišli u obližnjem Borou marketu. Ubili su sedam, a ozledili je 48 osoba. Stigavši na lice mesta za osam minuta policajci su likvidirali svu trojicu napadača ispalivši u njih oko pedeset metaka.
foto: apVANREDNO STANJE: Policija u Londonu posle terorističkog napada
Jedan od identifikovanih napadača je Rašid Redan (30) marokansko-libijskog porekla, koji je pod pseudonimom Rašid Elkadar pre pet godina živeo u Dablinu i oženio se tridesetosmogodišnjom Čaris O’Liri. Kasnije se preselio u Barking gde je živeo razdvojeno od supruge s kojom se rastao zbog sporova oko načina vaspitavanja ćerke koja sada ima osamnaest meseci.
Drugi identifikovani napadač je Kuram Bat, koji je rođen 1990. u Pakistanu. Bio je oženjen i imao je dvoje dece. Bio je britanski državljanin, govorio je londonskim akcentom, od 2012. radio je u administraciji autleta kompanije Kentucky Fried Chicken, zatim šest meseci 2016. u Londonskoj transportnoj kompaniji, a jedno vreme bio je i direktor u međuvremenu ukinute kompanije Kool Kosmetics.
Izgleda da je policija Bata ubrajala u 500 sumnjivih islamista, ali da nije imala informacije o njegovim terorističkim planovima. Bat je od 2015. bio uključen u mrežu Almudžaherun, koja je u međuvremenu zabranjena, a čiji je suosnivač bio kontroverzni propovednik Adžim Kodari, portparol kampanje Islam4UK, osuđen na pet i po godina zatvora.
DŽIHADISTI U SUSEDSTVU: U dokumentarcu Džihadisti u susedstvu (The Jihadis Next Door), koji je prošle godine emitovao britanski Kanal 4, Bat je snimljen kako u jednom londonskom parku maše crnom zastavom i raspravlja se s policijom. U tom filmu se pojavio i Sidarta Dar, za koga se sumnja se da je onaj maskirani „dželat“ Islamske države u Siriji, koji je pred kamerama izvršio veliki broj egzekucija nakon smrti kolege Britanca Mohameda Emvazija, poznatog pod nazivom Džihadi Džon.
Ta dramatična kontroverza se zapetljavala u istočnom delu Londona, u etnički mešovitom naselju Barking u kome, sudeći prema Popisu iz 2011, živi 40 procenata Muslimana. U centralnom delu tog naselja živi 15 odsto Pakistanaca, 15 odsto crnih Afrikanaca, 11 odsto Indijaca, 16 odsto belih Britanaca.
Neki desni listovi, pogotovu tabloidni, pisali su o iseljavanju iz tog naselja belih britanskih starosedelaca, čije je učešće u toj populaciji opalo sa 80,86 odsto u 2001. na 49,46 odsto u 2011. Povećavao se broj crnih Afrikanaca i doseljenika iz Bangladeša.
Bilo je rasprava o tome da li je ta segregacija rasno ili socijalno motivisana. Očito u nameri da ublaži utisak o dominantno rasnom karakteru te segregacije, „Gardijan“ u jednom tekstu primećuje da se u to naselje u poslednje vreme doselilo i na hiljade Litvanaca svetle puti. Italijanka Erika Gaspari je ispričala za BBC da je Bata prijavila policiji zato što je zaključila da on pokušava da njenu decu prevede u islam i radikalizuje ih. Čak je napravila i nekoliko snimaka koje je dala policiji, ali nije dobila nikakav odgovor.
Izgleda da su u tom mešovitom naselju mulitetničkog megapolisa Londona tenzije bile vidljive još od osamdesetih, zato što je bela britanska radnička klasa bila antagonistički raspoložena prema imigrantima, a posebno prema „halal mesarima“. Britanska think tank organizacija Getstin institute ubraja taj deo Istočnog Londona u „zone u koje se ne zalazi“, što vlasti nikako ne priznaju. Taj utisak su očito želeli da pojačaju islamistički aktivisti koji su u pojedinim migrantskim naseljima rasturali na hiljade letaka u kojima piše da se ulazi u zonu šerijatskog prava.
U Barkingu je 2005. britanska nacionalna partija dobila 17 odsto glasova, a 2014. UKIP je bila druga iza Laburista sa 15 odsto. Na referendumu o Bregzitu 62,8 odsto birača je glasalo za izlazak Britanije iz EU, a samo 38 odsto za ostanak.
PARALELNE STRUKTURE: Neke je masakr na Londonskom mostu podsetio na napad na Vestminsterskom mostu 22. marta.
Neki ga porede s tragedijom u foajeu Mančester arene u ponedeljak, 22. maja, kada je bombaš samoubica Salman Abedi usmrtio 22 osobe, a 59 ozledio aktiviravši bombu u masi koja je napuštala koncert američke pevačice Arijane Grande.
Sudeći po socijalno-političkoj pozadini, možda je tačnije ovo drugo poređenje, jer ono ukazuje i na nepoželjni bumerang efekat zapadnih vojnih i specijalnih intervencija.
Abedi se nedelju dana pre napada vratio u Mančester iz Libije, gde je njegov otac Ramadan, koji je svojevremeno od Gadafija pobegao u Britaniju, a onda se, dok su britanske vlasti „gledale kroz prste“, kada je došao trenutak, vratio u Libiju da se bori u okviru antigadafijevske, Libijske islamističke borbene grupe bliske Al kaidi.
Područje u Mančesteru u kome je Salman Abedi odrastao bilo je stecište brojnih drugih militanata.
Od Male Italije u Njujorku tridesetih godina, preko turskog Krojcberga u Berlinu sedamdesetih, do Milebeka u Briselu dvehiljaditih nije nepoznat fenomen „paralelnih struktura“ koje vladaju u naseljima u kojima su koncentrisani neintegrisani i često deprimirani migranti u zapadnim megapolisima.
I ranije je bilo signala da je ta smeša potencijalno eksplozivna: u noći između 27. i 28. oktobra 2005. u pariskom predgrađu Kliši su posle pogibije dvojice adolescenata izbili teški neredi uz paljevine i masovne sukobe s policijom, pa se proširili na velike delove Pariza. Serija žestokih sukoba uz paljevine u Londonu, Bristolu, Liverpulu, Mančesteru, Lidsu od 6. do 9. avgusta 2011. eksplodirala je nakon ubistva dvadesetdevetogodišnjeg tamnoputog Marka Dagana, oca četvoro dece.
Sada se ta eksplozivna smeša dubokih socijalnih kontroverzi sinergijski povezuje s aktuelnim problemom terorizma čiji uzrok mnogi vide isključivo u ideologiji Islamske države koju treba osujetiti, raskrinkati i ukloniti sa lica zemlje.
Dežurna politička retorika (i britanske premijerke Tereze Mej) govori o tome da se mora sprečiti teroristička indoktrinacija mladih preko interneta, ali, reklo bi se da uzroci te tragedije koja se ponavlja nisu u virtuelnom prostoru, nego na zemlji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bez obzira na stranačku pripadnost, građani Amerike suočili su se sa krajnje jednostavnim, ali ne tako prijatnim pitanjem: ako je jedan usamljeni mladić bio na pragu da ostvari svoju nameru i ubije predsedničkog kandidata, šta mogu da očekuju ostali? Odgovor će sigurno uticati na to ko će biti novi predsednik zemlje.
Šta znači lansiranje novog evropskog raketnog nosača “Arijana 6”
Veliki deo razloga za razvoj “Arijane 6” leži u činjenici da Evropska unija želi da bude nezavisna kada je pristup kosmosu u pitanju. Problem je u tome što su se stvari u poslednjih deset godina drastično promenile: nekad su se rakete pravile kao dokaz nacionalnog prestiža i suvereniteta, danas ih prave da bi pomoću njih pravili pare. Ostaje da se vidi ko će na tržištu biti uspešniji jer se trenutno i “SpaceX” i ESA hvale činjenicom da su im knjige rezervacija prepune.
Kandidatura Ursule Fon der Lajen za drugi mandat na mestu šefa Evropske komisije zadobila je veliki udarac nakon što je najviši sud EU zaključio da nije dovoljno transparentna sa javnošću o ugovorima o vakcinama Kovid-19
Nakon što su zemlje članice NATO saveza obećale da će Ukrajini isporučiti američke borbene avione F-16, Rusija se naoštrila da ih obori. Prvom borcu kome to pođe za rukom smeši se nagrada od 155.000 evra
Ušla je u istoriju: bila je prva žena na funkciji nemačke kancelarke. I to šesnaest godina. Šta je danas ostalo od njenog politčkog nasleđa? Nemački javni servis ARD pokušava da odgovori na to pitanje povodom 70. rođendana Angele Merkel
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!