
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Promene koje Srbiju i druge države regiona vode ka načinu života koji već ima dobar deo Evrope podrazumevaju da oko tih promena postoji društveni konsenzus – a on je nemoguć bez uključivanja civilnog društva, građana i građanki, ekspertskih grupa, instituta i drugih nedržavnih aktera u političke i društvene procese
Pre nego što se 12. jula u Trstu, u okviru Samita Zapadnog Balkana, sastanu najviši državni funkcioneri Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Francuske, Nemačke i Italije, kao i lideri EU, sa podjednako velikim ambicijama u ovom italijanskom gradu sastaće se i predstavnici civilnog sektora iz regiona.
Forum civilnog društva, koji će se održati od 10. do 12. jula, okupiće udruženja građana, ekspertske grupe, institute i razne druge nedržavne aktere Zapadnog Balkana koji već mesecima organizovano sarađuju na pripremi preporuka, koje će zatim biti upućene političarima.
Ideja je, pre svega, da se u proces usvajanja evropskih vrednosti temeljnije uključe svi oni kojih se to direktno tiče: građani, eksperti, sindikati, strukovna udruženja. Ili, preciznije, da proces evropskih integracija ne ostane samo na nivou otvaranja i zatvaranja poglavlja ili ispunjavanja famoznih „uslova“, da ne bude projekat koji je nametnula država, sa dirigovanim tempom i dirigovanim stepenom usvajanja vrednosti. Promene koje Srbiju i druge države regiona vode ka životu koji već ima dobar deo Evrope, podrazumevaju da oko tih promena postoji društveni konsenzus – a on je nemoguć bez uključivanja građana i građanki u političke i društvene procese.
I u zrelim i razvijenim demokratijama uloga civilnog društva smatra se veoma važnim delom sistema provere i nadzora vlasti. U našim balkanskim partokratijama, tj. demokratijama u pelenama, uloga civilnog društva još je i značajnija. Pored „demokratije“, „pomirenja“ i „suočavanja sa prošlošću“, „građansko društvo“ je jedan od pojmova koje mi iz dvorišta EU treba da stvorimo i prigrlimo, pre nego što budemo spremni da se pridružimo tom elitnom klubu. Naređeno – učinjeno: građansko društvo postoji kod nas više od dve i po decenije. Prigrlili ga baš i nismo. Formalno, sve države Zapadnog Balkana prihvatile su mantru o civilnom društvu i ono je – kako gde – donekle i uključeno u proces pregovaranja sa Evropskom komisijom. No, u praksi to obično znači da se daje deklarativna podrška građanskom društvu, ali da vlasti na civilni sektor i dalje gledaju sa podozrenjem. Posebno ako se bave nezgodnim pitanjima poput ljudskih prava, slobode govora, suočavanja sa ratnim zločinima ili stvarnim značenjem reči „demokratija“.
Susret kakav će se dogoditi u Trstu, inače, ne predstavlja novitet. On je zapravo nastavak sličnih „vezanih susreta“ nevladinih organizacija s jedne, i lidera Zapadnog Balkana s druge strane. Za razliku od inicijalnog susreta u Berlinu 2014, gde su politički lideri pokrenuli tzv. Berlinski proces, kojim se jača regionalna saradnja i Zapadni Balkan kao celina približava EU – već na sledećem samitu, u Beču 2015, predstavnici civilnog društva zauzeli su važno mesto u tom procesu. Na prošlogodišnjem samitu u Parizu, kao i na predstojećem u Trstu, ta je praksa nastavljena, zato što je prepoznat značaj organizacija civilnog društva u jačanju saradnje i „stanicama“ koje Zapadni Balkan čekaju na putu ka Evropskoj uniji.
Teme kojima će se u više panela i u završnim preporukama baviti predstavnici nevladinog sektora odnose se na unapređenje regionalne saradnje i bilateralnih odnosa, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, saradnju mladih u regionu, poslovnu klimu za razvoj inovativnih preduzeća. Kao nove teme, istaknuta su pitanja od izuzetnog značaja ne samo za region: životna sredina, energija, klimatske promene, migracije, medijske slobode, uticaj Bregzita na evropsku perspektivu Balkana, kao i unapređenje efikasnosti komunikacije o Berlinskom procesu i njegovim rezultatima.
„Značaj Foruma civilnog društva je u tome što je to jedinstvena regionalna platforma kroz koju građani Zapadnog Balkana i njihove organizacije mogu da utiču na promene Balkana i Evrope. Izgradili smo mehanizam koji omogućava da interes građana i građanki bude predstavljen vladama država regiona i postane deo političkih odluka koje one donose. Bez građanskog učešća odluke se donose isključivo „sa vrha naniže i napredak je teško ostvariv“, objašnjava za „Vreme“ Hedvig Morvai, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan, koji je i organizator ovog susreta, uz Fondaciju „Hajnrih Bel“, ERSTE fondaciju i Fondaciju „Fridrih Ebert“ kao i italijanske domaćine.
„Jedan od uspešnih primera doprinosa civilnog društva Berlinskom procesu jeste Deklaracija o bilateralnim pitanjima, koju su vlade Zapadnog Balkana potpisale na samitu u Beču. Rezultat naše inicijative je bio obavezivanje država Zapadnog Balkana da će rešiti sva otvorena bilateralna pitanja i da ih neće koristiti kako bi međusobno blokirale napredak u evropskim integracijama. Ove godine ćemo razgovarati sa predstavnicima vlada i pozvaćemo ih da potvrde svoju posvećenost regionalnoj saradnji i zajedničkom radu u duhu Bečke deklaracije“, kaže Morvai, ističući da je od „suštinske važnosti da građani imaju jasnu sliku o uspesima Berlinskog procesa jer to je preduslov da ga istinski podrže i doprinesu ostvarenju njegovih krajnjih ciljeva – evropeizaciji i čvršćoj saradnji regiona“.
Realno gledano, za ispunjenje svih zadataka i ulazak u EU klub (a ne, nije reč o obliku ili boji kravate koju treba da stavimo, već o suštinskim promenama paradigmi i načina razmišljanja) nama na Balkanu je potreban dvostruki „pritisak“. Onaj odozgo, koji sprovode lideri EU i zemalja Berlinskog procesa (kojem se uskoro pridružuje i Berlin+ koji će naglasak staviti na vladavinu prava i borbu protiv korupcije). No, ovaj „pritisak odozgo“ dovodi eventualno do promene forme i normative. Do „delikta“ verbalnog obećanja za koje se vlastodršci nadaju da neće morati da pretoče u praksu. Jer bi time sadašnje političke elite izgubile moć koju imaju. Za suštinske, duboke i trajne promene neophodan je još i „pritisak odozdo“, društveni konsenzus s početka ovog teksta. A njega može stvoriti samo udružena koalicija građana i građanki, civilnog društva, ekspertskih grupa, instituta i drugih nedržavnih aktera. I to je ono što Forum civilnog društva ima kao glavni cilj u Trstu, a i nadalje.
Jedan od ciljeva Berlinskog procesa na prvom samitu 2014. odnosi se na povećanje boljitka putem održivog ekonomskog rasta, a tiče se delom i pitanja životne sredine. Preporučen je dalji razvoj Energetske zajednice, tj. poboljšanje energetske sigurnosti i efikasnosti i smanjenje efekata klimatskih promena.
Sledeće godine u Beču posebna pažnja biće posvećena ekonomskom prosperitetu i povezanosti regiona. Dogovoreno je nekoliko konkretnih projekta za poboljšanje energetske povezanosti, a EU je izdvojila oko 200 miliona evra za njihovo finansiranje.
U Parizu 2016. godine, EU je izdvojila dodatna sredstva za energetsku efikasnost, za ulaganja u stambene zgrade i održivi razvoj, kao i za istraživanje iskorištavanja hidroenergetskih potencijala. Potpisana je i „Povelja o održivosti Zapadnog Balkana“ gde su kao glavni ciljevi istaknuti unapređenje prosperiteta, zdravlja i radnih mesta, unapređenje životne sredine i ubrzane tranzicije ka niskougljeničkom i klimatski otpornom razvoju.
Cilj „ekološkog“ dela Foruma civilnog društva u Trstu jeste da se odrede pokazatelji koji će pratiti napredak nacionalnih i regionalnih napora i identifikovati neposredne akcije koje će sprovoditi organizacije civilnog društva – a sve to kako bi pomogli nacionalnim vladama i regionalnim procesima i institucijama da reše konkretne probleme u oblasti životne sredine i osiguraju održivi napredak. Nakon opsežnog procesa onlajn konsultacija u kome je učestvovalo preko 100 predstavnika civilnog sektora iz celog regiona, i koji je koordinisala Kancelarija Fondacije „Hajnrih Bel“ u Beogradu, zajednički su precizirane najznačajnije teme za razgovore u Trstu. Tu će predstavnici civilnog sektora pokušati da ponude konkretne odgovore na strateška pitanja, između ostalog i za sledeće oblasti: 1. smanjenje energetskog siromaštva kroz povećanu stambenu i ukupnu energetsku efikasnost, 2. poboljšanje kvaliteta vazduha borbom protiv zagađenja kao glavne pretnje i po ekonomiju i zdravlje građana, 3. promovisanje i fokusiranje resursa civilnog društva na direktnu akciju, podsticanje i inspirisanje jače veze između „tink-tenkova“ i građana, paralelno sa uticajem na kreiranje državne politike. Zaključci i odluke sa Foruma u Trstu biće iskorišćeni za dalje planiranje i preduzimanje akcija civilnog društva na Zapadnom Balkanu u predstojećem periodu, posebno do sledećeg samita u Londonu 2018. godine.
Stavovi izneti u članku ne predstavljaju nužno stavove Fondacije Hajnrih Bel
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve